Javnosti je poznat kao nekadašnji predsjednik HSP-a dr. Ante Starčević. No kad raspravlja o povijesti, što mu je struka, Ivan Tepeš, trenutačno zaposlen kao povjesničar na Institutu za istraživanje migracija, svakoj temi pristupa znanstveno i uvjerenja stavlja po strani. To je, reći će, uostalom, i zadatak svakog povjesničara. U novom podcastu Večernji TV-a „Povijesni dijalozi“ Tepeš se vraća svojoj struci: kroz razgovore s povjesničarima želi kontroverzne povijesne teme sagledati bez ideoloških rovova. Prvu emisiju pogledajte u četvrtak, 14. svibnja u 19 sati na portalu i YouTube kanalu Večernjeg lista.
Za početak, što su „Povijesni dijalozi“ i zašto ste odlučili pokrenuti podcast baš o temama koje u Hrvatskoj često izazivaju podjele?
Povijesni dijalozi su upravo ono o čemu i sam naslov govori, a to je argumentirani razgovor o povijesnim temama na jedan popularan, zanimljiv, ali prije svega znanstveno utemeljen način. U povijesnim dijalozima će se aktualni događaji u Hrvatskoj i svijetu rasvjetljavati kroz njihove korijene u povijest. Povijesne teme mogu izazivati podjele samo onda kada ih izvučemo iz povijesnog konteksta i promatramo ih iz pozicija trenutnih ideoloških rovova, i to svatko iz svoga rova, uz zaglušujuću buku popratne artiljerije. Pri tome nastojeći vješto sakriti negativnosti svojih povijesnih favorita uz vječito „ali“, istovremeno izbjegavajući pokušati razumjeti argumente druge strane. Kada su predvodnici tih rasprava političari bez imalo stručnog predznanja onda dobijemo ono što u hrvatskom društvu imamo danas.
Stoga je potrebno o svim tim temama koje dijele hrvatsko društvo razgovarati, ali s činjenicama, bez emocija i podizanja tenzija. I to s nikim drugim nego s vrhunskim povjesničarima. Kada čovjeka nešto boli ide kod liječnika ili kirurga, ne pokušava se operirati sam. Isto tako kada mu se pokvari auto ide kod mehaničara, a ne popravlja ga sam. Jedino nekako kod povijesti svi misle da sve znaju i o svemu imaju svoj sud. S obzirom na sve to podcast je idealna platforma za raspravu o svim tim temama sa vodećim stručnjacima iz tih područja.
U opisu podcasta naglašavate dijalog i povjesničarsku objektivnost. Kako razgovarati o kontroverznim temama bez podizanja novih tenzija?
Vrlo jednostavno, tzv. kontroverzne teme smjestiti u povijesni kontekst, odnosno u vrijeme i prostor u kojima su se odvijali, uzimajući u obzir sve tadašnje činjenice i okolnosti. Ne gledajući pri tome što bi trebalo sakriti, što manje naglasiti, a što relativizirati. Povijest nije crno-bijela, nego šarena i slojevita, stoga ju kao takvu treba i promatrati, ne vodeći računa što će reći lijevi, što desni, što nacionalisti, a što internacionalisti, nego isključivo što kažu izvorni dokumenti i mnoštvo konzultirane znanstvene literature. U povijesti osim tema koje nas dijele, postoje i one koje spajaju ljude. Isto tako i kontroverzne povijesne teme možemo promatrati kroz prizmu dodatnog razdvajanja ili pak međusobnog razumijevanja i poštovanja. O kontroverznim temama je najlakše razgovarati ako se unaprijed postave ista pravila, nešto slično što svaki znanstvenik postavi kao metodologiju na početku svakog svog znanstvenoga rada. Tada nema dvostrukih mjerila i sve odmah postaje drugačije.
Teme idu od komunizma, NDH i Domovinskog rata do srednjovjekovne Hrvatske, Ukrajine i Bliskog istoka. Po kojem ste kriteriju birali teme za tih 12 epizoda i tko će o njima pričati?
Teme su birane po kriteriju aktualnosti. Prije svega su uzete u obzir one povijesne teme na osnovu kojih se hrvatskoj javnosti mogu rasvijetliti događaji koji se upravo odvijaju oko njih, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Svjedoci smo svakodnevnih vijesti o ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku te njihove posljedice za svjetsko gospodarstvo i živote ljudi. Svako malo spomene se mogućnost izbijanja Trećeg svjetskog rata, nuklearnog rata i opće kataklizme. Kod javnosti takve vijesti izazivaju nemir i paniku, a sve oko njih je jedan veliki kaos za kojega se ne zna kako će i kada završiti. Upravo tu na scenu stupa povijest kao učiteljica života, na osnovu koje se može pokazati kako ipak postoji neki red, i kako nije prvi puta sve što se događa oko nas. Na osnovu poznavanja povijesti možemo lakše razumjeti sadašnjost, ali i predvidjeti razvoj situacije u budućnosti, stoga i lakše živjeti uz sve te vijesti.
Isto tako je i s temama iz hrvatske povijesti. Javnost je više zbunjena proturječnim podacima o vremenu dolaska Hrvata, pokrštavanju Hrvata, prvom hrvatskom kralju, prvom polju na šahovnici, neobičnom obliku hrvatskih granica, dobrim i lošim momcima u Drugom svjetskom ratu i nakon njega, međunarodnom značaju jugoslavenske unutarnje i vanjske politike, ali i temama koje opterećuju nedavni Domovinski rat. Jedna od tema je svakako i povijest nastanka Europske unije, NATO-a i uloge SAD-a u tome, s obzirom na današnje tenzije među tim čimbenicima. O svim tim temama govorit će vrhunski hrvatski povjesničari s najuglednijih hrvatskih znanstvenih institucija, poput Hrvatskoga instituta za povijest, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata, Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar i Fakulteta političkih znanosti. Svaki povjesničar će govoriti o onoj povijesnoj temi koja obuhvaća njegovo područje znanstvenoga djelovanja i o kojoj je objavio niz radova i knjiga, pri tome imajući na umu da je svatko od njih dobro prostudirao svu relevantnu znanstvenu literaturu povijesnog razdoblja o kojemu govori, kao i u rezultate svih najnovijih istraživanja o toj temi. Prvi od njih bit će prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu s temom Josipa Broza Tita i jugoslavenske politike tijekom Hladnoga rata, zatim povjesničari dr. sc. Mario Jareb s temom Ustaškog pokreta i NDH, prof. dr. sc. Ivo Goldstein s temom povijesti Židova u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Neven Budak o hrvatskim kraljevima i kneževima, izv. prof. dr. sc. Boris Havel o povijesti Bliskoga Istoka, dr. sc. Ante Nazor o Domovinskom ratu te povjesničari prof. dr. sc. Željko Holjevac, prof. dr. sc. Tomislav Galović, prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, dr. sc. Stipe Kljaić, dr. sc. Miro Kovač i dr. sc. Josip Mihaljević s temama od ranoga srednjega vijeka do današnjih dana.
Vi ste i povjesničar i bivši političar. Pomaže li vam to iskustvo u postavljanju pitanja, ili je ponekad izazov odmaknuti se od političkih interpretacija povijesti?
Iskustvo koje imam svakako mi pomaže pri postavljanju pitanja i razgovora o njima. Ono mi općenito pomaže u analizama o povijesnim događajima s obzirom na to da sam imao prilike i sam sudjelovati u mnogim političkim procesima, pa znam kako se stvari odvijaju iza scene, a kako se prezentiraju javnosti. S druge strane političko djelovanje mi je omogućilo dugogodišnje susrete i razgovore s mnoštvom različitih ljudi po Hrvatskoj. Hrvatska javnost želi argumentirane odgovore na pitanja koja ih muče i opterećuju ih žučna prepucavanja na osnovu jedno te istih recikliranih činjenica koje se opovrgnu prilikom prvog traženja nekog povijesnog pojma na internetskoj tražilici. Stoga ću i takva pitanja unijeti u ove razgovore. Moje političko opredjeljenje pri tome ostaje po strani, kako prema temama o kojima razgovaram, tako i prema gostima koji mogu biti dijametralno suprotnih političkih stajališta od mene. Nekada je to bilo izazovno, ali je s vremenom izazov sve manji jer sam osjetio da većini povjesničara nedostaje jedan smireniji i argumentiraniji razgovor, za razliku od oštrih sučeljavanja koja možda privuku dosta pažnje, ali ne vode ničemu.
Što biste voljeli da gledatelj ili slušatelj ponese nakon jedne epizode „Povijesnih dijaloga“ — novu informaciju, drukčiji pogled ili spremnost na mirniji razgovor o prošlosti?
Sve od toga što je navedeno. Očekujem da će gledatelji i slušatelji dobiti mnoštvo novih informacija s obzirom na to da će gosti biti stručnjaci koji raspolažu rezultatima najnovijih istraživanja i nekim do sada nepoznatim povijesnim činjenicama. Sukladno tome očekujem i mnoštvo novih interpretacija dobro poznatih činjenica, što će biti vrlo zanimljivo i nužno dovodi do drugačijih pogleda na određene povijesne teme. Očekujem i spremnost na staloženiji razgovor o prošlosti, bez negativnih emocija, prije svega onih čimbenika u društvu koji utječu na zaoštrenost društvene klime. Na kraju se nadam da će konačno u Hrvatskoj i razgovori o povijesti ući u okvir argumentiranih javnih rasprava otvarajući sve teme, pa i one najbolnije i najkontroverznije.
"o vremenu dolaska Hrvata, pokrštavanju Hrvata, prvom hrvatskom kralju". Hrvatska nacija se počela stvarati sredinom 19. stoljća u Ilirskom pokretu. Hrvatsko ime je konačno izabrano još kasnije nakon zabrane ilirskog imena. Dakle navodni hrvatski kraljevi su bili samo srednjevjekovni despoti ...