Građani su na dosadašnjim lokalnim izborima iznova birali 73 posto lokalnih političara, a slovenski 68 posto. Visoka stopa reizbora može utjecati i na optimistično proračunsko planiranje, osobito u predizbornim razdobljima. Tek svaka deseta hrvatska lokalna jedinica troši u skladu s planom i nalazi se unutar prihvatljivog odstupanja do 5 posto. Slovenske općine i gradovi preciznije planiraju svoje proračune dok hrvatske jedinice imaju veća odstupanja, osobito rashoda za nefinancijsku imovinu, prihoda poslovanja i ukupnih rashoda. Odstupanja su izraženija u manjim i gospodarski slabijim lokalnim jedinicama koje imaju manje od dvije tisuće stanovnika. Tvrdi to Simona Prijaković, istraživačica hrvatskog Instituta za javne financije, koja je analizirala proračunsku vjerodostojnost hrvatskih i slovenskih gradova i općina u 2023. godini. Slovenija ima 12 gradova i 200 općina, a Hrvatska 128 gradova i 428 općina. Te su godine budžeti hrvatskih općina i gradova iznosili 5,7 milijardi eura, a godinu poslije narasli su za 500 milijuna na 6,2 milijarde eura.
Tek svaka deseta hrvatska općina troši u skladu s planom - odstupanja i do 72 posto
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
HDZ neće podržati rušenje Tomaševića, Matijević: Izbori su bili prije pola godine
Jedino tko bi cijeloj inicijativi, drže u zagrebačkom SDP-u, mogao dati ozbiljnost je HDZ, što u toj stranci to, kako stvari stoje, isključuju
Zahvaljujući AI-u živjet ćemo dulje, raditi sve manje, imati univerzalni dohodak
Direktor Centra za globalno zdravlje, član Kraljevskog društva u Edinburghu te gostujući profesor na Sveučilištu Oxford govori o umjetnoj inteligenciji, Oxfordu i Harvardu, Tesli i svijetu u 2026. godini
Unatoč Thompsonu, desnica nema šanse srušiti s vlasti Tomaševića
Već i referendum radi izvanrednih izbora u Zagrebu bio bi osuđen na propast pokrene li ga krajnja desnica. Pitanje je i može li uspjeti bez podrške HDZ-a, koji pak ne bi mogao prihvatiti politički rizik dolijevanja ulja na vatru.
Zanima li papu Stepinac? Možda, ali kad procijeni da njegova kanonizacija gradi, a ne razara
Ne skriva da nastavlja liniju pape Franje, ali nastavlja je drukčije. Kao graditelj mostova želi povezati razdvojene tabore u Crkvi koji su danas ideološke tvrđave. No tu se otvara opasnija mogućnost da "most" postane trajna legitimacija paralelnih Crkava koje se više ne slušaju, nego samo administrativno trpe
Rat se dobiva ekonomijom, a ni europska ni ruska nisu baš u nekoj formi
Ruska vojska u ovom se ratu doista pokazala kao tigar od papira, bez koncepcije, s lošim lancem zapovijedanja što se tek donekle popravilo, s incidentima koji su u modernoj vojsci neprihvatljivi
AP koji se stalno hvali nekakvim uspjesima nikako da se pohvali uspjehom vladina projekta smanjenja broja općina pokrenutog još 2022. godine. A ni novinari se baš ne usude posjetiti ga na taj projekt. Bolje ne čačkati mečku.