Svoju misiju Napredak je obnovio u ratnom Sarajevu

Negdje tijekom 1990. godine jedno se ugašeno kulturno društvo u Bosni i Hercegovini poželjelo vratiti na svjetla pozornice te obnoviti svoj rad i članstvo. Bilo je to, još u doba Austro-Ugarske osnovano Kulturno društvo bosanskohercegovačkih Hrvata Napredak. Uslijedilo je nakon te odluke vrlo aktivnih četvrt stoljeća, a sve je prošle godine ukoričeno u iscrpnu monografiju.

Knjigu velikog formata i na više od 564 stranice jasnog imena “Hrvatsko kulturno društvo Napredak 1990. – 2015.” s podnaslovom “U povodu 25. obljetnice obnove” predstavit će danas u 13 sati u Napretkovu kulturnom centru u Bogovićevoj ulici u Zagrebu gosti društva.

Predsjednik od 1990.

Kao godina osnivanja Napretka navodi se 1902. kada su u Sarajevu i Mostaru osnovane dvije udruge za poboljšanje materijalnog stanja đaka koje su se ujedinile 1907. godine. Sve do kraja Drugog svjetskog rata društvo je prije svega stipendiralo đake i studente, a od obnove 1990. godine preselilo se većinom na kulturno polje.

Četiri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata komunisti su njegov rad prekinuli, kako će se pokazati, na 40 godina. Formalni razlog: navodno nepostojanje članstva. Stvarni je bilo zatiranje civilnog društva.

– Nova vlast forsirala je tijesnu suradnju Napretka, Preporoda i Prosvjete na svim područjima, suzbijajući svaku samoinicijativu. Nastojala je ovladati svim društvenim dimenzijama – objasnio je jedan od urednika monografije i bivši glavni tajnik Napretka Hrvoje Šapina motivaciju komunista za zatvaranje društva. Napretkova je imovina tada nacionalizirana, a kako povrat još nije zaključen, cijeli je proces dobio i posebno poglavlje u knjizi.

I onda su se 1990. godine entuzijasti ponovno okupili, a od rujna 1990. godine do danas predvodi ih Franjo Topić, koji je ujedno i svećenik i profesor teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu.

– U Napretku djelujem “prekovremeno”, a kako je fakultet po naravi stvari malo u medijima, a Napredak puno, ljudi me više prepoznaju kao predsjednika društva. Dodat ću da je za mene djelovanje u Napretku svojevrsno realiziranje moje vjere i moje teologije – otkrio je Topić koji kao prijelomni trenutak u radu društva spominje rat koji je počeo 18. mjeseci nakon obnove rada.

– Napretkovo djelovanje trebamo gledati kroz dva razdoblja: jedno je teško ratno razdoblje, a drugo poslijeratno vrijeme. Naravno da su ovi uvjeti nejednako teški, ali svaki na svoj način specifični donekle odredili i njegove ciljeve. Ipak, osnovno područje djelovanja Napretka bila je i ostala kultura. Napredak je i pod granatama, uz humanitarnu pomoć koju smo organizirali za potrebite, a primjerice s Bogoslovijom u Sarajevu podijelili smo više od 400 tisuća obroka, organizirao u Sarajevu u tri i pol godine rata 80 koncerata, 37 izložbi... dajući smisao životu onda kada su rat i zlo na svakom koraku ubijali sve što je značilo život – objašnjava predsjednik društva.

Napredak se posebno ponosi svojedobnim stipendiranjem dvojice nobelovaca. Vladimiru Prelogu i Ivi Andriću pomogli su novčano, a po njima dvojici danas se zove fond za stipendiranje studenata. On je obnovljen odmah po završetku rata 1995., a do danas je samo Središnja uprava podijelila oko 2900 stipendija. Među članovima društva još su bili pjesnik Nikola Šop, slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, povjesničar književnosti Ivo Frangeš...

– Procjenjuje se da društvo ima više od 20 tisuća članova u 65 podružnica i tri povjerenstva u BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i SAD-u. Pri Napretku djeluje 11 folklornih skupina, 11 tamburaških i mandolinskih orkestara, 16 pjevačkih zborova i 33 različite dramske, likovne, glazbene, humanitarne, studentske i sportske sekcije – nabraja urednik monografije Šapina opisujući veličinu i raznolikost kojom se udruženje ponosi.

‘O politici pitajte političare’

Iako društvo djeluje u više zemalja, posebnu podršku očekuje od BiH i Hrvatske gdje živi i radi većina članova. No, Topić kaže da se vlade prema kulturnim organizacijama ne odnose kako treba.

– Nažalost, podrške vlasti nema dovoljno. One se u obje zemlje često ponašaju prema kulturi kao prema balastu, teretu koji samo opterećuje budžet. Dovoljno je pogledati koliko se izdvaja za kulturu, a narod koji svoju kulturu i obrazovanje ne smatra važnim nema dobru budućnost. Uz to, treba objasniti da se sredstva u BiH dijele po nacionalnom ključu i drugi se ne miješaju u podjelu – kritizira Topić odnos hrvatskog dijela bosanskohercegovačkih vlasti prema njima.

Osim toga, suptilnu kritiku njima upućuje i kada odgovora na problem političke obespravljenosti Hrvata u BiH.

– Ovo pitanje trebalo bi postaviti političarima koji predstavljaju Hrvate u BiH. Prečesto se sve u BiH gleda kroz politička prava i vlast što jest važno, ali nije i najvažnije. Da ne govorim o drugima, mogu reći da je Napredak pokazao riječima i djelima kako se može živjeti i raditi kao hrvatsko društvo. Sva Napretkova i moja politika je da nas bude što više, da što bolje živimo i da što bolje živimo s drugima – tvrdi Topić.

U rujnu prošle godine izložbom u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici obilježen je 115. rođendan društva, a postav se odnosio upravo na razdoblje koje se opisuje u knjizi, od 1990. do 2015. godine. Izdavanjem monografije društvo je nastavilo pamtiti svojih prvih 25 godina nakon obnove, a detaljnim opisom stipendiranja, organizacije manifestacija, izdavaštva i radom svake podružnice urednici su osigurali da se povijest velikog društva neće moći pisati bez obuhvatnog konzultiranja ove knjige.