Obiteljski i liječnici opće medicine imaju sve više korisnika i kontakata, pišu sve više uputnica i recepata, ali rade sve manje pregleda. Vidljivo je to iz nedavno objavljenog HZJZ-ova izvješća o korištenju zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u 2024. godini, gdje su usporedni podaci od 2018. do zaključno 2024. godine.
Novi kanali
U 2018. ove su ordinacije imale 3,150.624 korisnika, a u 2024. godini 3,263.555. "Korisnik" je svaki osiguranik koji je koristio neki oblik zdravstvene zaštite.
Broj kontakata 2018. iznosio je 42.513.507 – toliko su puta doktori obiteljske i opće medicine kontaktirali s pacijentima bilo da je riječ o pregledu, konzultaciji ili drugoj vrsti komunikacije. U 2024. broj tih kontakata povećao se za više od šest milijuna i narastao na 48.541.868, iako je korisnika bilo tek stotinjak tisuća više.
Međutim, pao je broj samih pregleda i to za skoro 2,7 milijuna – s 13.633.251 na 10.958.331. Istovremeno je ispisano 20-ak posto uputnica više. Dok ih je 2018. izdano 10.647.017, sedam godina kasnije ispisano ih je 13.335.505. Raste i broj recepata – s 52.457.572 na 60.420.037.
Komentirajući ove trendove, dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore i liječnica opće medicine, navodi dva glavna razloga manjeg broja pregleda.
– Dijelom je to loše bilježenje liječničkih postupaka, a dijelom smanjeni broj dolazaka u ordinaciju, odnosno povećan broj kontakata – kaže dr. Krolo.
Navodi primjer: kad liječnik pregleda pacijenta, napravi otoskopiju (pregled uha) i potom ispiranje uha, to su dva postupka – prvi pregled i DTP (dijagnostičko-terapijski postupak). No, propisi nalažu da u svoj izvještaj može upisati samo jedan. Budući da DTP spada u posebni paket koji se više plaća, liječnik upiše ispiranje tj. DTP, a pregled ne upisuje.
– Zato se bilježi manje pregleda od stvarno učinjenih – napominje Krolo.
Broj kontakata uvelike premašuje broj pregleda i jer su u pandemiji obiteljski liječnici otvorili niz novih komunikacijskih kanal, a koji su ostali otvoreni i nakon pandemije.
– Mailovi, telefonske sekretarice za naručivanje kronične terapije, pa redovni telefon ordinacije, WhatsApp... Sve su to kanali komunikacije s pacijentima i to su kontakti koje liječnik mora evidentirati. Jedan dio problema možemo riješiti i da pacijent ne dolazi, a dio morate pozvati na pregled. To procijenite. Sat-dva minimalno treba za odgovaranje na mailove i poruke. Sve su to kontakti a nisu pregledi i u porastu su – govori liječnica.
Što se pak tiče povećanog broja uputnica, velik dio ih je za laboratorijske, radiološke i kardiološke pretrage. Raste broj laboratorijskih pregleda u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u ogromnom su porastu radiološke, rentgenske, UZV, MR i CT pretrage.
– Za svaki pregled ili pretragu u bolnici traže posebnu uputnicu iako bi dobar dio mogli riješiti internim uputnicama. Također je i narastao broj vrsta uputnica, mislim da ih je dvanaest ako ne i trinaest – otkriva dr. Krolo.
Administrativna hladnoća
– Pacijent s uputnicom za ambulantno liječenje u dnevnoj bolnici, znači D1, D2 ili čak A1 kad je u pitanju prvi pregled, može obaviti još jednu pretragu bez nove uputnice. Međutim, taj institut internih uputnica koje je HZZO omogućio se, nažalost, ne koristi ili se malo koristi. Primjerice, kad čovjek završi s prijelomom na hitnom kirurškom pa ga se potom naruči za prvu kontrolu, od njega traže da donese dvije uputnice, za traumatologa i za rendgen – navodi dr. Krolo.
Umjesto da kardiološkom pacijentu daju internu uputnicu kako bi obavio UZV srca, holter, KMAT, dodaje, on mora natrag svom doktoru po uputnice. Zakomplicira se kad dođe do nekih postupaka za koje obiteljski doktor pacijenta ne može naručiti, npr. na CT i magnet, što se naručuje na centralnom upisu.
– HZZO je omogućio da damo uputnicu D1 ili D2 i tada bolnički liječnik može obaviti skoro sve potrebne pretrage za pacijenta. Svejedno ih vraćaju nama po nove uputnice. Puno puta su i HZZO i Ministarstvo zdravstva slali upute bolnicama da ne vraćaju pacijente po uputnice nego da im na temelju one koju već imaju daju interne uputnice. Pacijent bi trebao što prije doći do usluge, a ovo je tzv. administrativna hladnoća – kaže dr. Krolo.