Državljani trećih zemalja, odnosno strani radnici koji u Hrvatskoj borave najmanje godinu dana morat će položiti ispit najosnovnijeg poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1., prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o strancima koje je Vlada uputila u Sabor. Strani radnici uz zahtjev za produljenje radne dozvole dužni su priložiti dokaz o položenom ispitu hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Poznavanje jezika tek je početna stepenica u integraciji stranih radnika nužna ne samo zato da bi mogli znati svoja prava i obveze nego i da bi mogli uspostaviti barem najosnovniju komunikaciju s domicilnim stanovništvom.
Hrvatska boravak stranim radnicima u zemlji uvjetuje najosnovnijim poznavanjem hrvatskog jezika, odnosno da znaju razumjeti i koristiti jednostavne fraze, reći kako se zovu, odakle su, gdje žive i odgovoriti na najjednostavnija pitanja. Ispit poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma ne moraju položiti državljani trećih zemalja koji govore nekim od južnoslavenskih jezika, odnosno radnici iz država bivše Jugoslavije koji ni nemaju jezičnu barijeru pri zapošljavanju u RH.
Za radnike iz trećih zemalja standardizirane ispite poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 mogu provoditi škole stranih jezika koje imaju suglasnost ministra nadležnog za rad za izvođenje programa učenja hrvatskog jezika za strance kroz sustav vaučera, sveučilišta ili sastavnice sveučilišta koje izvode programe hrvatskog jezika i provode ispite te ustanove koje obrazuju odrasle. Troškove polaganja ispita za strane radnike snosit će poslodavci. Poslodavci koji osiguravaju smještaj stranim radnicima ili su posrednici u osiguravanju smještaja moraju pružiti dokaz o primjerenom smještaju za radnike uz zahtjev za izdavanje radnih dozvola, a plaća stranih radnika ne smije biti manja od plaće koju primaju hrvatski radnici u istom zanimanju. Rok za rješavanje dozvole za boravak i rad produljen je na 90 dana, a produljena je i dopuštena nezaposlenost stranih radnika za vrijeme važenja dozvole do tri mjeseca, odnosno do šest mjeseci ako dozvolu imaju dulje od dvije godine.
Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kada je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti, a ubuduće obveza obavještavanja policijske uprave o prestanku ugovora o radu neće biti na stranom državljaninu, nego na poslodavcu, i to elektroničkim putem, putem sustava e-Građani. Strani radnik morat će obavijestiti HZZ u roku od pet dana od prestanka ugovora o radu. Ako odbije posao HZZ-a, gubi dozvolu. Zakonom se jasnije propisuje i nadležnost Državnog inspektorata vezano za nadzor smještaja sezonskih radnika. Inače, u prosincu 2025. imali smo 132 tisuće stranih radnika u Hrvatskoj prema nedavnoj izjavi ministra rada.