Njemački radnici prošle su godine nešto rjeđe koristili bolovanja, no ukupna razina izostanaka i dalje je znatno veća nego prije pandemije COVID-19. Pokazuju to prve analize koje je u Berlinu predstavio BKK Dachverband, krovna organizacija podružnica zdravstvenih osiguranja (Betriebskrankenkassen – BKK).
Podaci pokazuju da je u 2025. godini u prosjeku 5,83 posto zaposlenih bilo na bolovanju, dok je prethodne godine ta stopa iznosila 5,9 posto. Iako se bilježi blagi pad, iz Saveza upozoravaju da je prerano govoriti o promjeni trenda jer je razina izostanaka i dalje znatno viša nego u razdoblju prije pandemije. Jedan od glavnih razloga za relativno visoku stopu bolovanja Savez vidi u uvođenju elektroničke potvrde o nesposobnosti za rad 2022. godine. Od tada se bolovanja bilježe u potpunosti, bez mogućnosti da ostanu neprijavljena.
Članica Uprave Saveza, Anne-Kathrin Klemm, naglasila je kako veći statistički brojevi ne znače nužno i više bolesti, već veću transparentnost sustava. „‘Žuti listić’, koji je ranije znao ostati u ladici ili uopće ne biti prijavljen, sada se pojavljuje u statistici“, poručila je Klemm, dodavši da novi sustav omogućuje preciznije praćenje stvarnog stanja, piše Fenix Magazin.
Visoka stopa bolovanja početkom godine izazvala je i političke rasprave. Savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) javno je izrazio zabrinutost zbog učestalih izostanaka s posla, dok je ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) dovela u pitanje mogućnost otvaranja bolovanja putem telefona. Uslijedila je žustra rasprava o mogućim zloupotrebama sustava.
Klemm, međutim, odbacuje te tvrdnje o masovnim zloupotrebama. „Tko želi smanjiti stopu bolovanja, mora se pozabaviti stvarnim uzrocima, a ne paušalno optuživati radnike“, poručila je. Prema njezinim riječima, na liječničkim potvrda nije naznačeno jesu li izdane nakon telefonskog savjetovanja ili osobnog pregleda, pa se ne može tvrditi da je telefonsko bolovanje uzrok visokog izostanka.
Kao dodatne strukturne uzroke visoke stope bolovanja Klemm navodi i činjenicu da Njemačka ima najstariju radnu populaciju u Europskoj uniji, što prirodno utječe na učestalost zdravstvenih problema. Savez zastupa oko 9,6 milijuna osiguranika. Podaci BKK-a pokazuju da bolesti mišićno-koštanog sustava i dalje čine najveći udio u ukupnoj stopi bolovanja (1,20 posto), dok bolesti dišnog sustava slijede s 1,17 posto.
Posebno zabrinjava kontinuirani rast psihičkih oboljenja. Njihov udio u ukupnoj stopi bolovanja porastao je s 0,62 posto u 2016. na 0,96 posto u aktualnoj statistici. Iz Saveza upozoravaju da taj trend zahtijeva dodatnu pozornost zdravstvene i radne politike, jer dugotrajna bolovanja uzrokovana psihičkim tegobama predstavljaju sve veći izazov za tržište rada i zdravstveni sustav.