Na samom ulazu na poluotok Pelješac, između Dubrovnika i Korčule, smjestio se Ston - fascinantan gradić koji, ukoliko mu prilazite brodom, ostavlja bez daha. Kako se na tako malom prostoru, pomislite dok mu prilazite s mora, uspjelo natiskati toliko lijepih, velikih kamenih kuća I tko li je samo uspio napraviti kilometre zidina koja vijugaju po brdima uokolo gradića!
Tek kada dođete u grad i poslušate vodića ili direktoricu Turističke zajednice Stona Antonia Barović, jasno vam je zašto je bilo važno napraviti ih i čuvati lokaciju; zidine su, naime stoljećima čuvale jedno od najvećih bogatstava Dubrovačke Republike - bijelo zlato, odnosno sol zbog koje je ovaj gradić imao iznimnu stratešku važnost. Danas su upravo taj obrambeni sustav, najstarija aktivna solana u Europi i vrhunska gastronomska ponuda glavni razlozi zbog kojih Ston privlači sve veći broj domaćih i stranih posjetitelja. Posjet Stonu nezamisliv je bez obilaska njegovih monumentalnih zidina koje se s pravom ubrajaju među najvrjednije spomenike fortifikacijske arhitekture u Europi.
Izgrađene nakon što je Dubrovačka Republika 1333. godine preuzela Ston i Pelješac, zidine su stoljećima štitile grad, stanovništvo i solanu. Danas se protežu u dužini od oko 5,5 kilometara te povezuju Ston i Mali Ston, zbog čega ih mnogi nazivaju europskim odgovorom na Kineski zid. Posjetiteljima su na raspolaganju dvije ulazne točke, a šetnja vodi preko kamenih stepenica, srednjovjekovnih kula i utvrda sve do impresivnih vidikovaca s kojih se pruža pogled na Solanu Ston, Malostonski zaljev i pelješke brežuljke. Za obilazak otvorenog dijela zidina potrebno je izdvojiti između sat i pol i dva sata, ovisno o tempu i broju zaustavljanja. Posebnost Stonskih zidina nije samo njihova veličina, već i složen obrambeni sustav koji je nekoć obuhvaćao deset okruglih i čak 31 četvrtastu kulu, šest bastiona te nekoliko tvrđava. Danas predstavljaju jednu od najvećih turističkih atrakcija juga Hrvatske i nezaobilaznu postaju za sve koji žele upoznati bogatu povijest Stona iz jedinstvene perspektive - šetajući zidinama koje već gotovo sedam stoljeća dominiraju ovim krajolikom.
Kako nastaje Stonsko 'bijelo zlato' Kad ste u Stonu svakako odvojite vrijeme i za obilazak Solane; ona je na nekoliko koraka od središta mjesta. Nekada je sol vrijedila poput zlata, a Dubrovačka Republika zahvaljujući njoj ostvarivala je najveći dio svojih prihoda, zbog čega su upravo oko solane izgrađene i poznate stonske zidine.Posebnost Solane nije samo njezina bogata prošlost, nego i činjenica da se sol i danas proizvodi gotovo na isti način kao prije nekoliko tisuća godina. Glavnu ulogu i dalje imaju sunce, more i vjetar, dok se završni dio procesa obavlja ručno, baš kao nekada. Ulaznica za posjet solani objedinjuje gledanje filma o tome kako nastaje morska sol, nakon čega krenite u šetnju među bazenima za isparavanje te iz prve ruke čujte zanimljive priče o "bijelom zlatu" koje je Ston učinilo jednim od najvažnijih mjesta Dubrovačke Republike. Nakon razgleda teško je na običnu kuhinjsku sol gledati istim očima. Sol koja nastaje u Stonu u tom gradu možete i kupiti, jer se ni ne prodaje izvan Dubrovačke županije.
U blizini Solane je i Veliki Kaštio, najimpozantniji dio obrambenog sustava Stonskih zidina i jedan od najvažnijih simbola grada. Izgrađen sredinom 14. stoljeća, nakon što je Dubrovačka Republika preuzela Ston i Pelješac, imao je ključnu ulogu u zaštiti grada i Solane Ston, tada najvrijednijeg izvora prihoda Republike. Smješten uz južni ulaz u grad, nadzirao je prilaze Stonu i bio središnja obrambena točka cijelog fortifikacijskog sustava. Tijekom stoljeća služio je kao vojna utvrda, skladište i mjesto smještaja vojne posade. Danas je nezaobilazan dio obilaska Stonskih zidina, a s njegovih se zidina pruža impresivan pogled na povijesnu jezgru Stona, Solanu i Malostonski zaljev, zbog čega je omiljeno mjesto brojnih posjetitelja. Nakon obnove pretvoren je u suvremeni prostor s prekrasnim atrijem u kojem se održavaju brojni kulturni događaji, ali i privatne zabave s najljepšom kulisom.
Kamenice za dugovječnost!
Jedna od najtraženijih aktivnosti tijekom boravka u Stonu je posjet uzgajalištima kamenica, a ima ih gotovo 40 u Malostonskom zaljevu. Njih šest prima posjetitelje svakodnevno, a sve počinje kratkom vožnjom brodom iz Malog Stona, tijekom koje domaćini poput Borisa Franušića iz Gusta Me oysterfarm, gostima približava stoljetnu tradiciju školjkarstva u Malostonskom zaljevu. Tijekom posjeta ovim posebnim farmama saznati ćete kako izgledaju pergolari na kojima rastu kamenice i dagnje ali koliko je vremena potrebno da bi školjke dosegnule idealnu veličinu za konzumaciju. Saznati ćete i cijeli proces uzgoja, od spuštanja mlađi u more do vađenja kamenica koje zahvaljujući posebnoj kombinaciji slatke i morske vode dobivaju svoj prepoznatljiv okus. Središnji dio obilaska je degustacija na plutajućoj platformi usred zaljeva. Kamenice se otvaraju neposredno prije posluživanja, a najčešće se poslužuju svježe, uz nekoliko kapi limuna i čašu pelješkog vina. Uz njih se često poslužuju i dagnje pripremljene na tradicionalan način te drugi lokalni proizvodi.
Ljetni đir u Stonu
Ljubitelji aktivnog odmora mogu istražiti brojne pješačke i biciklističke staze koje vode kroz vinograde, maslinike i vidikovce Pelješca, okušati se u vožnji kajakom ili ronjenju u kristalno čistom moru Malostonskog zaljeva, dok će oni željni opuštanja lako pronaći skrivene plaže daleko od ljetnih gužvi. Turistička zajednica na čelu s mladom direktoricom Antoniom Barović pripremila je divan ljetni program; od kazališnih predstava na otvorenom, koncerata, izložbi, dječjih radionica i animacijskog programa, a tu su i tradicionalne pučke fešte koje okupljaju lokalno stanovništvo i posjetitelje uz dalmatinsku glazbu i domaću gastronomiju.