Napad na Christopher Street Day (CSD) u Berlinu potresao je Njemačku: kako je moguće da je policiji poznati islamistički ekstremist na CSD-u ubio jednu osobu i ranio još 31? Zar Njemačka prijetnju islamističkog ekstremizma ne shvaća dovoljno ozbiljno? Događaj je otvorio brojna pitanja, piše DW.
U njemačkoj politici trenutno se nižu zahtjevi za strožim mjerama: oštrijim zakonima, oduzimanjem njemačkog državljanstva i uvođenjem elektroničkih nanogica (uređaja za elektronički nadzor) za osobe koje predstavljaju sigurnosni rizik. Još uvijek nisu poznati svi detalji o osumnjičenom napadaču, koji je dan nakon napada ubijen prilikom pokušaja uhićenja. Dvadesetjednogodišnji Abdul B., islamist poznat vlastima, već je dva puta bio osuđivan. O mogućoj zatvorskoj kazni trebalo je odlučiti upravo u vrijeme kada je izvršen napad.
Prema ocjeni Jacoba Guhla, direktora za politiku i istraživanja u londonskom istraživačkom centru Institut za strateški dijalog, činjenica da je meta bila LGBTQ+ zajednica nije iznenađenje. Guhl se godinama bavi istraživanjem islamističkog ekstremizma. „Ta ideologija oduvijek je bila duboko homofobna i neprijateljski nastrojena prema queer osobama. Islamska država je u vrijeme takozvanog kalifata pogubljivala ljude optužene za homoseksualnost”, kaže on. Posljednjih godina, dodaje Guel, zabilježeni su napadi na Parade ponosa u Londonu, Oslu, Zürichu i Beču.
Opasna međusobna povezanost islamističkog i desničarskog ekstremizma
Politolog Jacob Guhl godinama upozorava na zanimljivu međusobnu povezanost: islamistički i krajnje desničarski pokreti ne djeluju odvojeno, već su usko povezani i međusobno se potiču. „Obje strane polaze od pretpostavke da miran suživot muslimana i nemuslimana nije moguć“, objašnjava Guel u razgovoru za DW. „Smatraju da postoji nepomirljiv sukob vrijednosti i da je sukob zato neizbježan.“
Islamistički ekstremisti propagiraju da Njemačka vodi rat protiv islama. Kao dokaz za to navode iskustva diskriminacije mladih muslimana, njihovu društvenu marginalizaciju i negativno medijsko izvještavanje o islamu. „Iz perspektive islamističkih ekstremista, desničarski ekstremisti predstavljaju Nijemce u cjelini. S druge strane, desničarski ekstremisti tvrde da islamistički ekstremisti predstavljaju sve muslimane. Na taj način pokušavaju društvo podijeliti na dva suprotstavljena tabora.“
Obje ideologije dijele brojne zajedničke stavove: prezir prema zapadnim liberalnim društvima, sklonost teorijama zavjere, nepovjerenje prema državnim institucijama, antifeminističke stavove i mržnju prema LGBTQ+ zajednici. „Razlozi zbog kojih ne prihvaćaju LGBTQ+ osobe donekle se razlikuju. Kod islamista je riječ o religijsko-ideološkom uvjerenju da je homoseksualnost protivna Božjim zapovijedima“, objašnjava Guhl. „Kod krajnje desnice to se uglavnom zasniva na biološko-rasnim teorijama, prema kojima homoseksualnost navodno smanjuje natalitet i slabi naciju.“
Njemačke sigurnosne službe već godinama upozoravaju na formiranje nove generacije mladih, nasilnih desničarskih ekstremista koji mobiliziraju pristaše protiv Pride povorki. U studiji „Ljubav i mržnja – antimuslimanski ekstremizam, radikalni islam i spirala radikalizacije” iz 2018. godine, Guhl i njegovi koautori navode da obje ideologije imaju isti cilj – podjelu društva. Upravo takva polarizacija predstavlja plodno tlo za ekstremizam.
Govor mržnje na društvenim mrežama kao gorivo za ekstremizam
U borbi protiv širenja ovih ideologija autori preporučuju odlučniju borbu protiv govora mržnje na društvenim mrežama. Smatraju da i tradicionalni mediji imaju važnu odgovornost, jer jednostrano pripisivanje krivnje dodatno potiče spiralu radikalizacije. Kao primjer Jacob Guhl navodi raspravu o podrijetlu počinitelja.
„Smatram da je problematično stalno naglašavati državljanstvo počinitelja. Time se lako stvara društvo podijeljeno na građane prvog i drugog reda, što dodatno potiče procese radikalizacije.“ Za Guhla se upravo u tome krije odgovor na strategije i islamista i krajnje desnice. Obje strane opstaju zahvaljujući društvenim podjelama. Zato je, kaže, važno isticati ono što povezuje muslimanske i nemuslimanske zajednice. „Imamo mnogo više zajedničkoga nego onoga što nas dijeli.“
Hm, da "krajnja desnica" je problem, ne vjerujte svojim očima i ušima, nego onome što vam Veliki brat govori. I gdje je nestala krajnja ljevica u ovoj našoj sadašnjoj "pravoj strani povijesti", uvijek i posvuda samo neka "krajnja desnica"? Za zaključiti je ili da krajnje ljevice nema, ili da je ona nešto kao, ne znam, draga i topla baka, pa ne može biti "krajnja".