Što ne smijete raditi kad sretnete dupina, kita ili morsku kornjaču

Ne usmjeravajte plovilo direktno prema dupinu ili kitu, ne proizvodite iznenadne zvukove motorom, osigurajte da je u krugu od 100 metara od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara ne više od tri plovila, nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta... Dio je to pravila ponašanja pri susretu s dupinom, kitom i morskim kornjačama koje je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. Svake godine tijekom ljetnih mjeseci povećava se broj ljudi koji borave na moru, što povećava i mogućnost interakcije čovjeka s morskim životinjama. U Jadranu je do sada zabilježeno pojavljivanje deset vrsta iz skupine kitova, a najbrojnija vrsta je dobri dupin. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su u različitim gustoćama u južnom dijelu Jadranskog mora, dok se veliki kit sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura, dugoperajni bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični dupin koji je nekad bio prisutan u cijelom Jadranskom moru, sada broji 30 do 50 jedinki, ističu u Ministarstvu. Kitovi se nalaze na vrhu hranidbene mreže morskih ekosustava i utječu na njihovu strukturu i funkcioniranje.

– To su ujedno migratorne vrste koje trebaju i veći životni prostor. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plijena uzrokovan prelovom, slučajni ulov tijekom ribarenja, antropogena buka, morski otpad, primjerice plastične vrećice, onečišćenje mora, bolesti i namjerno ubijanje – napominju u Ministarstvu. U Jadranskom moru zabilježene su i tri vrste morskih kornjača – glavata želva, koja je i najbrojnija, zelena želva i sedmopruga usminjača. Glavni razlog ugroženosti u Jadranu predstavlja ribolov, kad završe u mreži kao slučajni ulov, sudari s brodovima i onečišćenje.

Sve vrste iz skupine kitova koje se zateknu u Jadranskom moru, kao i sve tri vrste morskih kornjača, strogo su zaštićene na temelju Zakona o zaštiti prirode. U Ministarstvu mole da se svako namjerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavi Državnom inspektoratu, a nalaz ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke morskog sisavca ili kornjače dojavi na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.