Potresi, poplave, toplinski valovi i suše – ekstremno vrijeme postaje jedan od najvećih izazova za građane, kompanije, ali i osiguratelje koji se sve više okreću prevenciji umjesto saniranju posljedica. Domaći osiguratelji lani su isplatiti ukupno 1,2 milijarde eura šteta, a taj trošak raste iz godine u godinu.
"Nije više dovoljno biti tu samo za isplatu štete. Moramo biti partneri klijentima kada je riječ o informiranju, prevenciji i razumijevanju rizika", poručila je predsjednica Uprave Allianza Hrvatska Marijana Jakovac na panelu o prepoznavanju rizika i osiguranju imovine indikativnog naziva "Prije nego bude kasno". Dodala je kako je Allianz ove godine formirao poseban tim za odgovor na katastrofalne događaje kako bi se u kriznim situacijama moglo brže reagirati i osiguranicima pružiti pravodobnu podršku.
Upravo su otpornost, upravljanje rizicima i važnost pripreme bili u središtu panela o prepoznavanju rizika i osiguranju imovine koji je organizirao Allianz, a na kojem uz Jakovac, sudjelovali Branko Grisogono, profesor s PMF-a, ESG stručnjakinja i suosnivačica The Green Hub inicijative Tihana Veljačić te Marko Rakovac, izvršni pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).
Panelisti su upozorili da prirodne nepogode posljednjih godina postaju sve učestalije i intenzivnije te da se tradicionalni pristup pristupa s rizicima mora mijenjati. Klimatolog Branko Grisogono smatra da razloga za paniku nema, no da prirodne prijetnje treba ozbiljnije shvatiti. Podsjetio je da Hrvatska živi na trusnom području te da su potresi, uz poplave, suše i klizišta, među rizicima na koje treba dugoročno računati. "Imat ćemo sve više šteta od suša, ali i od naglih bujičnih poplava jer sustavi uglavnom nisu projektirani za takve ekstreme", rekao je Grisogono.
Premda građani prepoznaju klimatske promjene kao važan problem, često nisu sigurni kako sami mogu djelovati. Upravo zato, smatra Tihana Veljačić, ključnu ulogu imaju kvalitetne informacije i edukacija koje globalne procese povezuju s konkretnim lokalnim posljedicama. "Postoji jaz između svijesti o klimatskim promjenama i osjećaja da pojedinac može nešto učiniti. Ljudi žele više znanja, edukacije i jasnije upute", istaknula je Veljačić.
Za HGSS sumnje nema – otpornost počinje znanjem i kritičkim razmišljanjem, a građani moraju naučiti procjenjivati rizike, razlikovati vjerodostojne informacije od dezinformacija te se adekvatno pripremati za potencijalne krizne situacije. "Edukacija, edukacija i edukacija. Kada znamo procijeniti rizike i pripremiti se za njih, posljedice mogu biti znatno manje", poručio je Rakovac.