Štern o povratku naftnih polja: 'Hrvatska je pružila ruku državi koja pokušava krenuti novim putem'

Posjet ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana Siriji otvorio je prostor za jačanje suradnje, povratak INA-e na naftna polja i obnovu gospodarskih veza dviju zemalja. Ministra Grlić Radmana pratilo je izaslanstvo iz energetskog sektora, uključujući INA-u i Agenciju za ugljikovodike, radi jačanja suradnje u energetici. U delegaciji su i predstavnici INA-e, koji su do 2012. poslovali u Siriji i izrazili želju za povratkom. Tijekom posjeta ministar se sastao s ministrom energetike Sirije, Mohammadom Al-Bashirom, i predsjednikom Uprave General Petroleum Company, Mousom Fashtoukom. Posjet je ocijenjen kao važan korak u obnovi bilateralnih odnosa nakon godina prekida zbog rata. Hrvatska vidi potencijal za suradnju u gospodarstvu, energetici, poslijeratnoj obnovi i izgradnji institucija, s posebnim naglaskom na prijenos iskustva u traženju nestalih osoba, što i dalje ostaje jedno od ključnih pitanja u Siriji.Grlić Radman istaknuo je strateški značaj suradnje: „Želimo otvoriti nova vrata i pronaći zajedničke interese u obnovi energetskog sektora, ključnog za Siriju i europsku energetsku sigurnost.“ Povratak na naftna polja neće biti lak, ali stručnjaci vjeruju da bi se, uz intenzivnu sanaciju šteta, proizvodnja mogla vratiti na predratni kapacitet već u roku od godinu dana.

 Iz Ine su na upit Večernjeg lista o posjetu njihove delegacije Siriji odgovorili: Delegacija Ine sudjelovala je u službenom posjetu koji je organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Sirijskoj Arapskoj Republici. Tijekom posjeta, predstavnici Ine sastali su se s čelnicima sirijskog energetskog sektora, uključujući ministra energetike te Glavni direktora nacionalne naftne kompanije General Petroleum Company. Kompanija izražava zadovoljstvo što su se stvorili uvjeti za razgovore o otvorenim pitanjima, poslovnim mogućnostima i potencijalnim prilikama na sirijskom tržištu. Između ostalo stoj u šturom odgovoru. Međutim iz Iz Ine se neslužbeno može doznati da su okolnosti i dalje složene te ne postoje brza rješenja. Sigurnosna situacija u Siriji je i dalje kompleksna.

Davor Štern, hrvatski energetski stručnjak i bivši predsjednik Nadzornog odbora INA-e, podsjeća da je INA tijekom 1990-ih i krajem stoljeća započela eksploataciju naftnih i plinskih polja u Siriji, koja su se pokazala vrlo profitabilnima. Prema njegovim riječima, INA je od tih polja mjesečno zarađivala oko 65 milijuna dolara, dok su ukupna ulaganja iznosila približno milijardu dolara.

Komentirajući odlazak hrvatske delegacije i mogućnost povratka INA-e, Štern kaže: „Odlazak delegacije bio je vrlo pozitivan. Bez obzira radi li se o MOL-u ili ne, činjenica je da je Hrvatska pružila ruku državi koja pokušava krenuti novim putem. Kad smo ranije dolazili u Siriju, doček je bio iznimno prijateljski, a suradnja je uvijek tekla glatko. Sada se otvara prilika za povratak i ponovno aktivno sudjelovanje.“

Hrvatska sada ima jedinstvenu priliku da se vrati na naftna i plinska polja, što bi moglo donijeti značajne ekonomske i strateške koristi. Novi politički okvir u Damasku više nije pod izravnim utjecajem Rusije, Kine ili Irana, već pokazuje otvorenost prema državama Zaljeva, koje raspolažu kapitalom i interesom za energetsku eksploataciju. To stvara povoljnu priliku za hrvatske tvrtke, posebno INA-u, koja je u prošlosti ostvarivala milijunske prihode na sirijskim naftnim i plinskim poljima.

Turska, s druge strane, trenutno nije fokusirana na energetiku u Siriji, jer je prioritet vojna kontrola nad ključnim dijelovima zemlje. Upravo ovaj geopolitički vakuum omogućava Hrvatskoj da zauzme stratešku poziciju među prvim zemljama koje se vraćaju i uspostave dugoročne ekonomske i diplomatske veze s lokalnom vlašću.

Odlazak hrvatske delegacije i razgovori s relevantnim predstavnicima jasno pokazuju ozbiljan interes Hrvatske za energetski sektor, što šalje poruku da zemlja želi biti pouzdan i aktivan partner u obnovi i razvoju sirijskog energetskog potencijala. Uz strateški diplomatski pristup, pravnu jasnoću vlasničkih prava i osiguranje investicijske prisutnosti, INA bi mogla osigurati značajan povratak na profitabilna polja. Takav potez ne bi samo donio dugoročne ekonomske koristi, već bi i potvrdio Hrvatsku kao pouzdanu i proaktivnu zemlju u regiji Bliskog istoka, jačajući njen ugled i strateški utjecaj.

Povijesno iskustvo INA-e u Siriji pokazuje da hrvatske tvrtke mogu operativno i profitabilno djelovati na tim tržištima, što dodatno naglašava važnost pravovremenog i promišljenog angažmana Zagreba. Ovo je šansa koju Hrvatska ne smije propustiti – povratak u Siriju mogao bi biti prekretnica za hrvatsku energetsku politiku i regionalni utjecaj.