Za one koji krše kućni red u svojoj zgradi – “uvjetna” od dvije godine. Naravno, nije to kazna koju će propisati općinski, županijski ili bilo koji drugi sud, već novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika. On vrijedi od jučer, a riječ je o podzakonskom aktu Zakona o upravljanju i održavanju zgrada koji je na snagu stupio s početkom ove godine, a najviše je rasprava u javnosti izazvao zbog zabrane postavljanja klima-uređaja na uličnim pročeljima zgrada, kao i činjenice da nema više preinaka na stambenim objektima poput primjerice zatvaranja balkona.
Do ovog potonjeg doći ćemo malo kasnije jer Ministarstvo prostornoga uređenja, državne imovine i graditeljstva dalo je mišljenje o tome kad su radovi na pregrađivanju balkona dozvoljeni te kako oni trebaju biti izvedeni, ali prvo ćemo se vratiti na “uvjetnu kaznu” i same registre. Jer ne vrijedi od jučer samo pravilnik koji se odnosi na zajednicu suvlasnika, na snazi su još dva; o sadržaju i načinu vođenja Registra upravitelja zgrada te o kućnom redu u zgradama.
Pa idemo po redu. Sam pravilnik koji se odnosi na Registar upravitelja više-manje je nešto o čemu suvlasnici u zgradama pretjerano i ne moraju razmišljati. Upravitelji su, da podsjetimo, uglavnom tvrtke koje se bave upravljanjem i održavanjem zgrada, njima se plaća pričuva koja se onda koristi za određene radove u objektu, a one su zadužene i za komunikaciju s predstavnicima stanara (GSKG u Zagrebu, primjerice, SGS u Splitu ili Upravitelj u Osijeku). Te tvrtke sad će biti u registru koji će voditi Državna geodetska uprava, a svi podaci će se unositi i obrađivati isključivo putem Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). Tvrtke će se same prijaviti za upis putem elektroničkog obrasca, a jedino što bi kod ovog registra moglo zanimati same suvlasnike u zgradama jest da će podatke o svojem upravitelju kao što je, primjerice, ugovor o upravljanju moći pogledati kad pristupe sustavu.
Ono što zanima one koji žive u zgradama jest Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra zajednice suvlasnika, koji smo spomenuli na samom početku. U taj se registar upisuju podaci o stambenim zgradama s više suvlasnika, a vodi ga, također, Državna geodetska uprava putem katastarskih ureda.
U registru se nalaze osnovni podaci o zajednicama suvlasnika poput naziva, adrese i upravitelja zgrade, ali i detalji o broju stanova i poslovnih prostora, njihovoj površini i načinu korištenja. Osim osnovnih informacija, u registar se unose i podaci o vlasnicima pojedinih stanova, kao i o osobama koje koriste te prostore. To uključuje i podatke o tome tko plaća pričuvu, odnosno tko je odgovoran za financiranje zajedničkog održavanja zgrade. Registar sadrži i informacije o predstavniku suvlasnika te o sklopljenim ugovorima, osobito međuvlasničkom ugovoru, koji određuje pravila zajedničkog života i upravljanja zgradom. Podaci se upisuju isključivo elektronički, a za to je odgovoran upravitelj zgrade koji je dužan prijaviti zajednicu suvlasnika i dostaviti sve propisane dokumente. Sve promjene, kao što su zamjena upravitelja, promjene suvlasnika ili novih ugovora moraju se upisati u registar u roku od 15 dana, a on je dostupan javnosti putem elektroničkog sustava.
A upisivat će se u njega i opomene koje se daju vlasnicima stanova ako se ne pridržavaju kućnog reda. U evidenciji ostaju dvije godine, nakon čega se automatski brišu. Upisati ih mora upravitelj, a cijela procedura koju treba proći prije same opomene zbunjivala je prije nešto više od mjesec dana čak i tvrtke koje se bave održavanjem zgrada. Jer suvlasnik koji uoči kršenje kućnog reda, to bi morao i dokumentirati, ali pitanje je kako s obzirom na GDPR. Stoga suvlasnici iznadpolovičnom većinom moraju izglasati da se stanaru koji je kućni red kršio izda opomena, nakon čega tu odluku šalju upravitelju, koji je upućuje stanaru koji je kršio kućni red.
O univerzalnim pravilima kućnog reda već smo nekoliko puta pisali pa ćemo izdvojiti one dijelove o kojima suvlasnici mogu samostalno odlučiti. Sami mogu urediti vrijeme dnevnog i noćnog odmora te održavanja proslava, kao i vrijeme u kojem je dozvoljeno izvoditi građevinske radove. Sami mogu odrediti i pravila koja se odnose na držanje i ostavljanje kućnih ljubimaca te uvođenja i hranjenja životinja koje nemaju vlasnika u zajedničkim dijelovima zgrada. Također, u kućnom redu mogu propisati na koji će način koristiti zajedničke prohodne terase te hoće li u zajedničkom podrumu i uređenom tavanu držati stvari.
Za kraj, napomenut ćemo i da je Ministarstvo graditeljstva rastumačilo članak Zakona o upravljanju zgrada koji se odnosi na balkone, odnosno lođe. Mogu se oni zatvoriti, kažu, ali na jedan od dva načina. Ako nakon zatvaranja zadržavaju svoju namjenu, potrebno je izraditi glavni projekt prema Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama te radovima, kojim je propisano da se u skladu s glavnim projektom mogu izvoditi radovi na postojećoj zgradi bez građevinske dozvole. Međutim, u slučaju da balkon ili lođa nakon zatvaranja ne zadržavaju svoju namjenu i postaju stambeni prostor, riječ je o rekonstrukciji, tumače u Ministarstvu, te je potrebno, u skladu s odredbama Zakona o gradnji, ishoditi građevinsku dozvolu. Naravno, za radove treba i suglasnost susjeda.•
"Sami mogu odrediti i pravila koja se odnose na držanje i ostavljanje kućnih ljubimaca..." Tako je i do sada bilo. A to znači da pravila nema. Jer to su dva svijeta nepomirljiva a vlasnici ljubimaca uvijek rade po svom kao da su sami na svijetu.