Estonija je ozbiljno promijenila svoju obrambenu strategiju i sada se priprema za mogućnost da bude potpuno odsječena od vanjskog svijeta i savezničke pomoći čak 30 dana. Prema novom sigurnosnom dokumentu, Estonija više ne računa samo na brzu pomoć NATO-a u slučaju agresije. Umjesto toga, zemlja gradi sustav maksimalne samodostatnosti kako bi mogla preživjeti i djelovati samostalno najmanje mjesec dana u slučaju zračne, pomorske i kopnene blokade.
Nova strategija predviđa da će Estonija tijekom tog razdoblja obnavljati vanjske komunikacijske linije i tek tada računati na punu podršku saveznika za nastavak obrane. Estonija od svojih građana očekuje visok stupanj osobne odgovornosti. Vlada je uvela novi princip prema kojem svaki građanin treba imati zalihe osnovnih potrepština za najmanje sedam dana bez ikakve državne pomoći. Prioriteti zemlje su jasni, osiguranje energije i komunikacija, zalihe hrane i goriva, pristup medicinskoj skrbi te funkcioniranje javnih medija za širenje točnih informacija.
Velika promjena vidljiva je i u vojnoj doktrini. Estonija napušta stari koncept isključivo teritorijalne obrane i prelazi na aktivnu obranu. To znači da estonska vojska više ne planira samo braniti granice, već namjerava izvoditi preventivne i duboke udare na neprijateljske ciljeve duboko unutar protivničkog teritorija.
"Vojna obrana temelji se na načelu aktivne obrane, što uključuje proaktivne mjere za sprječavanje ili ometanje napada, uključujući duboke udare na neprijateljski teritorij. Cilj je da se borbe ne odvijaju na estonskom tlu", stoji u novim obrambenim dokumentima, prenosi United24media.
Na taj način Estonija želi spriječiti velike bitke na svom teritoriju i smanjiti broj civilnih žrtava. Kao dio nove strategije, estonska vlada je donijela radikalnu odluku. Otkazala je planiranu kupnju novih borbenih vozila te je 500 milijuna eura, koliko je bilo namijenjeno za tu nabavu, preusmjerila na jačanje protuzračne obrane, dronova i bespilotnih sustava.
Ministar obrane Hanno Pevkur objasnio je da je odluka donesena na temelju iskustava iz rata u Ukrajini i promjena na obrambenom tržištu. "Kako bismo mogli donijeti druge potrebne odluke i produžiti vijek trajanja postojećih borbenih vozila CV-90 za još deset godina, ovu odluku morali smo donijeti sada“, rekao je Pevkur.
Danski načelnik Glavnog stožera, general Michael Wiggers Hyldgaard, nedavno je upozorio da europske zemlje još uvijek nisu dovoljno spremne za realnost velikog rata. "Rusija bi potencijalno mogla pokrenuti napad na teritorij NATO-a prije kraja ovog desetljeća. Moramo prijeći s analize na djelovanje. Ne moramo biti savršeno pripremljeni, ali moramo biti bolje pripremljeni od našeg protivnika", poručio je Hyldgaard.
Evo sad su rok da će Rusija napasti NATO pomaknuli na kraj desetljeća. Prošle godine su govorili da će nas Rusija napasti 2027, a možda čak i 2026 npr bivši poljski ministar Duda. 🤣😂