Beneficirani radni staž do 1996. u Hrvatskoj su imali djelatnici hitne medicinske službe u četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a tadašnji ministar Andrija Hebrang ukinuo ih je uz obrazloženje da jednako pravo trebaju dobiti zaposleni u hitnoj u cijeloj Hrvatskoj. Međutim, to je pitanje ostalo otvoreno gotovo trideset godina. Politički odgovorne osobe na vrhu zdravstvenog sustava sve vrijeme problem zaobilaze i ne zauzimaju nikakav stav, apsurdno zabijajući glavu u pijesak pred gomilanjem ogromnog nezadovoljstva liječnika, medicinskih sestara i tehničara u ovoj hitnoj službi, prevažnoj za doslovce sve građane Hrvatske.
Posljednjih nekoliko godina traje beskrajno natezanje oko nejasno obećanih propisa te se izrađuju elaborati i zakonski prijedlozi koji ostaju tavoriti u ladicama. Za to se vrijeme od najodgovornijih ljudi u zdravstvenom sustavu čulo niz kontradiktornih izjava: da hitnjaci trebaju imati beneficirani radni staž, pa se izjavljivalo da ga ne mogu imati i da ga nemaju ni u drugim europskim zemljama, a čuli smo i najnoviju tvrdnju da ga hitnjaci uopće ne žele. Upravo je ta tvrdnja ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Maje Grbe Bujević – koja je u prethodnom svom mandatu podržala zahtjeve hitnjaka za beneficiranim stažom – izazvala najnoviji val ogorčenja zaposlenih u hitnoj pa je za početak listopada najavljen novi prosvjed.
Nakon što su hitnu podržali i bolnički liječnici iz HUBOL-a, Ministarstvo zdravstva smjesta je obznanilo da se institucije već bave ovim pitanjem jer je "već izrađen i dostavljen elaborat u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, koji je proslijeđen HZJZ-u na stručno mišljenje radi donošenja prijedloga" te nastavljaju raditi "na usklađivanju propisa, a sve kako bi se na adekvatan način prepoznale i vrednovale specifičnosti rada u hitnoj medicinskoj službi". No ta je tvrdnja svojevrsno kukavičje jaje. Na prvu izgleda kao da se problem rješava, ali baš i nije tako.
Elaborat na koji se poziva Ministarstvo zdravstva predan je početkom godine i tiče samo medicinskih sestara i tehničara, a izradio ga je njihov strukovni sindikat. Liječnici i vozači nisu obuhvaćeni pa se time njihovi zahtjevi neće riješiti. Trebalo se samo poslužiti elaboratom koji je vrijedio za hitnu u gradovima, kako su to svojedobno sugerirali hitnjaci, no išlo se kompliciranijim, skupljim i dužim putem.
Sindikati hitnih službi sastavili su prijedlog Zakona o hitnoj medicinskoj službi još 2022., a Ministarstvo zdravstva oformilo je 2023. radnu skupinu za izradu tog zakona te su ga uvrstili u plan zakonodavnih aktivnosti za 2024. godinu. Bivši ministar Vili Beroš podržao je 2023. hitnjake nakon njihova prosvjeda i čak im obećao da će se njihovu zahtjevu za beneficirani radni staž udovoljiti najbržim putem, Vladinom uredbom, po uzoru na Uredbu kojom se beneficirani staž priznao policiji i vatrogascima.
– Beroš nam je tada prenio da će to biti riješeno još iste godine. Kazao je da je bio na sastanku kod Andreja Plenkovića i da mu je on rekao kako će hitna dobiti beneficirani staž. O tome postoji tonski zapis – navodi Danijel Šota, predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine.
Beroš je prosvjednike podržao još 2022. i tada napomenuo da je na težinu, uvjete i odgovornost rada u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi u više navrata od 2014. ukazivao Hrvatski zavod za hitnu medicinu te se zalagao za ostvarivanje njihova prava na beneficirani radni staž. Tada ih je upućivao da izrade elaborat.
Od navodnoga premijerova obećanja nije bilo ništa, a zadnji sastanak radne skupine za izradu zakona u srpnju prošle godine je odgođen, nakon čega o toj radnoj skupini više nema ni riječi. Hitnjacima do danas nitko nije odgovorio ni na jedan od desetak dopisa upućenih resornom ministarstvu.
Nova ministrica Irena Hrstić na saborskom Odboru za zdravstvo uoči svog imenovanja kazala je da ni u jednoj zemlji EU djelatnici hitne nemaju beneficirani radni staž, ali da se ljudima koji rade taj zahtjevan posao treba osigurati da ranije odu "na neka lakša radna mjesta".
Inače, u bunkeriranom prijedlogu Zakona o hitnoj medicinskoj službi, koji su izradili sindikalci, predviđeno je pravo na staž osiguranja s povećanim trajanjem, kako se službeno naziva beneficirani staž, i to za djelatnike hitne koji izlaze po pozivu i rade na terenu šest mjeseci za svaku godinu, a za dispečere po četiri mjeseca za godinu. Kad bi imali sugovornike, pristali bi i na četiri mjeseca za godinu svima.
Kako je drugdje u EU
Što se pak tiče tvrdnje da ostale zemlje Europske unije nemaju beneficirani radni staž – "nije šija, nego vrat", reći će Danijel Šota.
– Postoje različiti modeli. Beneficirani staž podrazumijeva više dana godišnjeg odmora, veće doprinose za zdravstvo i slično, što mi unutar svojih zahtjeva nismo ni tražili. Umjesto termina "beneficirani radni staž", u većini zapadnih zemalja, počevši od Danske, Švedske, postoji profesionalna mirovina, u koju zaposleni u takvoj profesiji mogu otići ranije. Dakle, samo je drukčiji naziv. Osim toga, budući da EU nema liječnike u svojim timovima hitne, postoji model paramedika pa tako, primjerice, moj kolega u Mađarskoj dva tjedna u mjesecu radi u hitnoj medicinskoj službi, a dva tjedna u svojoj firmi koja se bavi elektronikom, dakle, nije neprekidno u ovom stresnom poslu. Jasno, mora položiti potrebne tečajeve i dobiti licencu za rad u hitnoj. Tako je u većem dijelu europskih zemalja i nisu ograničeni stalnim radnim odnosom. Međutim, kod nas imamo taj sustav ugovora o radu, ali imamo i sustav beneficiranog radnog staža za policiju i vatrogasce, pa bismo onda trebali to omogućiti i hitnoj. Imam 60 godina i 39 godina staža i još sam u kondiciji, ali nedavno sam kolegu, kad smo se popeli na peti kat i nosili pacijenta dolje na nosilima, morao prskati vodom da dođe k sebi. Iz hitne ih je više umrlo nego što ih je otišlo u mirovinu! – iznosi Šota grubu istinu na koju mjerodavni godinama zatvaraju oči.
dečki dragi, pa onda bi prodavačice trebale imati još veći beneficirani radni staž. što sve one pretrpe, niste vi ni blizu. ili najniže plaćena radna mjesta, to je za beneficirani. vaše vozikanje je upitno, to možete raditi do 70-e bez problema, vozili vi hitnu ili običan auto do dućana. kad je orkan prošao new orleansom, dal se sjećate snimke policajca na ulici koji je čuvao barikade? imao je 70 godina negdje, kod nas bi već 20 godina bio umirovljen. za ovak posao, koji realno ima malo teže uvjete rade imate i ozbiljne koeficijente za plaću, pa radu toga će i penzija vam biti viša. vi bi kompenzacije na svakom koraku. sindikalci ne izrađuju zakone niti ih donose, to je stvar države. naše zdravstvo ima veće plaće od slovenskih, a bdp nam je pola njihovog. nemamo mi novca za vaše velike plaće, ne damo, ja bih to počeo kresati.