U središtu 2. konferencije Foodcooltour, koja se danas i sutra održava u Osijeku pod medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista, našla se rasprava o novim tehnologijama, rizicima, primjeni umjetne inteligencije, brendingu, investicijama i povezivanju poslovnih strategija, financija i znanja u kontekstu prehrambene sigurnosti te jačanju konkurentnosti domaće industrije na međunarodnom tržištu. O tome kakva je uloga Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u svemu tome, znamo li što jedemo, s kakvim se rizicima sve danas suočavamo s obzirom na česta povlačenja hrane s tržišta..., razgovaramo s izvršnim direktorom EFSA-e Nikolausom Krizom.
Od pesticida do ultraprerađene hrane – mogu li potrošači imati povjerenja u sigurnost hrane koju konzumiraju?
Apsolutno! Povjerenje u sustav sigurnosti hrane u EU je visoko. Prema rezultatima našeg posljednjeg Eurobarometra, gotovo osam od 10 Europljana izjavilo je da vjeruju kako EU pravila jamče sigurnost njihove hrane, a sličan udio ima povjerenje u znanstvenike koji stoje iza tih pravila. Zanimljivo je da, iako je ljudima stalo do sigurnosti hrane, čimbenici poput cijene i okusa i dalje više utječu na svakodnevne odluke. Također, 41% građana izjavilo je kako ne traže aktivno informacije o sigurnosti hrane jer pretpostavljaju da je hrana dostupna na tržištu EU sigurna, što upućuje na visoku razinu povjerenja. Slični trendovi uočeni su i u Hrvatskoj.
Naime, sigurnost hrane drugi je najvažniji čimbenik pri odabiru hrane, odmah nakon cijene, no 41% hrvatskih građana također je izjavilo kako ne traže aktivno informacije o sigurnosti hrane na tržištu pretpostavljajući da je ona sigurna. I imaju pravo. EU ima jedan od najsigurnijih sustava opskrbe hranom na globalnoj razini, zahvaljujući usklađenom zakonodavstvu, strogom nadzoru "od polja do stola" i neovisnim znanstvenim procjenama na razini EU. Naravno, nijedan sustav nije potpuno lišen rizika. Nove tehnologije, klimatske promjene, globalna trgovina – svi ovi čimbenici donose nove izazove. Upravo zato je sustav EU osmišljen kao dinamičan okvir koji kontinuirano ažurira znanstvene procjene i pomno prati rizike u nastajanju. To je živa i dinamična sigurnosna mreža.
Koji su najveći rizici kad govorimo o hrani?
Ima ih nekoliko. Prvo, bolesti koje se prenose hranom i dalje se nalaze visoko na popisu prioriteta. Patogeni mikroorganizmi poput bakterija rodova Salmonella i Listeria te bakterije E. coli mogu dospjeti u prehrambeni lanac na različite načine, stoga je ključno biti korak ispred njih. EFSA blisko surađuje s Europskim centrom za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) kako bi pratila navedene prijetnje putem našeg godišnjeg izvješća "Jedno zdravlje". Na ovaj način omogućeno je rano prepoznavanje trendova i pružanje potpore preventivnim mjerama prije eskalacije potencijalnih problema.
Još jedan veliki izazov predstavlja otpornost bakterija na antimikrobna sredstva. EU je postavio ambiciozan cilj: smanjiti uporabu antimikrobnih sredstava u životinja za 50% do 2030. EFSA doprinosi pružanjem znanstvenih savjeta, promicanjem odgovorne uporabe antimikrobnih sredstava i pružanjem podrške boljim poljoprivrednim praksama. Također blisko surađujemo s ECDC-om, Europskom agencijom za lijekove i državama članicama EU u svrhu praćenja razine otpornosti na antimikrobna sredstva i osiguravanja donošenja odluka utemeljenih na čvrstim dokazima.
Osim bioloških rizika, potrebno je osigurati da regulirani proizvodi, od nove hrane do dodataka hrani za životinje i sredstava za zaštitu bilja, zadovoljavaju stroge sigurnosne standarde prije nego što dospiju na tržište. Svaki proizvod prolazi transparentnu, znanstveno utemeljenu procjenu radi zaštite potrošača.
Kako EFSA doprinosi procjeni rizika povezanih s hranom koja na europsko tržište dolazi iz trećih zemalja?
Europa uvozi hranu i hranu za životinje iz raznih dijelova svijeta. No jedno se načelo ne mijenja: ako se proizvod stavlja na tržište EU, mora ispunjavati iste visoke sigurnosne standarde, bez obzira na njegovo podrijetlo. Uloga EFSA-e u tom sustavu je znanstvena jer procjenjujemo potencijalne rizike na temelju najpouzdanijih dostupnih dokaza, međutim ne reguliramo trgovinu niti odlučujemo što se može uvoziti. Te odluke donose upravitelji rizika, odnosno Europska komisija i države članice EU. Naš je zadatak pružiti jasne i pouzdane znanstvene savjete kako bi te odluke bile utemeljene na dokazima. Nakon toga, stroga pravila uvoza i granične kontrole pomažu osigurati da proizvodi koji ulaze u EU budu u skladu sa zakonodavstvom. U praksi, kada se proizvod nađe na polici, on mora biti siguran, bez obzira na podrijetlo.
Umjetna inteligencija i digitalne platforme transformiraju poljoprivredu i proizvodnju hrane. Na koji način ih koristi EFSA?
Inovacije su sastavni dio institucionalnog DNK EFSA-e. Upravo tako ostajemo korak ispred rizika u nastajanju i čuvamo sigurnost hrane u Europi. Počeli smo istraživati umjetnu inteligenciju i njezinu primjenu u procjeni rizika još 2017. godine. Naš je pristup usmjeren na čovjeka: AI omogućuje stručnjacima brže obavljanje zadataka i fokusiranje na najvažnija znanstvena pitanja. Umjetna inteligencija može ubrzati analizu dokaza, neovisno o tome radi li se o pregledavanju podataka koje dostavljaju podnositelji zahtjeva, pretraživanju znanstvene literature ili pružanju podrške internim procesima. Također smo financirali projekte u državama članicama koji koriste AI za usklađivanje standarda podataka ili ekstrakciju podataka iz slika radi pružanja podrške procesu uzorkovanja. Naravno, inovacije moraju ići ruku pod ruku s odgovornošću.
Zašto je važna komunikacija o rizicima?
Tako informacije postaju dostupnije, što doprinosi boljem razumijevanju sigurnosti hrane i jačanju povjerenja u europski sustav sigurnosti hrane među potrošačima. Blisko surađujemo s Europskom komisijom, državama članicama i nacionalnim tijelima u svrhu osiguravanja jasnoće, dosljednosti i pouzdanosti informacija u svim zemljama. Kampanje su jedan od načina na koji EFSA približava znanost građanima i potiče donošenje informiranih odluka. Želio bih istaknuti izvrsnu suradnju koju imamo s Hrvatskom, vrlo angažiranim partnerom, ne samo u našim znanstvenim mrežama nego i u području komunikacije. To snažno partnerstvo vidljivo je i u inicijativama poput konferencije Foodcooltour u Osijeku, na kojoj sudjelujem i radujem se nastavku važnih rasprava s partnerima i dionicima.
Povlačenja proizvoda s tržišta, uključujući nedavne slučajeve vezane za hranu dojenčadi, često uznemiruju javnost. Što to govori o sigurnosti hrane u Europi?
Povlačenja proizvoda mogu izazvati zabrinutost, ali ujedno su znak da sustav sigurnosti hrane u Europi funkcionira kako treba. EFSA pruža neovisne znanstvene savjete kako bi pomogla tijelima koja su nadležna za sigurnost hrane u ranom prepoznavanju rizika i poduzimanju odgovarajućih mjera. Kada se otkrije opasnost, primjerice prisutnost toksina cereulida iz bakterije Bacillus cereus u formuli za dojenčad, proizvodi se moraju brzo povući kako bi se zaštitili potrošači. Te aktivnosti podupire bliska suradnja država članica putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), koji omogućuje brzu razmjenu informacija i reakciju preko granica.