SDP i Možemo na jesen kreću s prikupljanjem potpisa protiv Bačićeva zakona

Ne očituje li se Ustavni sud u dogledno vrijeme o zahtjevima za ocjenu ustavnosti suglasnosti Zakona o prostornom uređenju s Ustavom RH, ljevica će na jesen krenuti s prikupljanjem potpisa za referendum.

Tvrde to i u vrhu SDP-a i u vrhu stranke Možemo, gdje uvjeravaju kako od referenduma kojim su "prijetili" još krajem prošle godine, kada su se u Saboru i izglasali tzv. Bačićevi zakoni, nisu odustali. Te poručuju kako će se on sigurno dogoditi ne "sruši" li Ustavni sud sporni "Bačićev Zakon o prostornom uređenju", točnije osam njegovih članaka kojima se oduzimaju ustavne ovlasti jedinica lokalne samouprave da upravljaju svojim prostorom.

S obzirom na to da su iz obje stranke neslužbeno stigle i najave da će na jesen potpisati i koaliciju kojom će se obvezati na zajednički izlazak na iduće parlamentarne izbore, čini se da bi prikupljanje potpisa za referendumsku inicijativu mogao biti i prvi pravi test budućeg lijevo-zelenog saveza. A prikupiti oko 400 tisuća potpisa u svega dva tjedna nije nimalo lagan zadatak. Treba sve dobro pripremiti, napraviti kampanju, naći ljude koji će potpise prikupljati...

U SDP-u i Možemo otkrivaju kako su na temu referenduma već održani zajednički sastanci, ali i priznaju kako se s pravom organizacijom tog posla još uvijek nije krenulo. Odnosno, kako se sa svime usporilo zbog trenutačno aktualne zajedničke kampanje o inflaciji. Zanimljivo je i što nemaju svi u vrhu SDP-a isti stav o ideji da se Zakon o prostornom uređenju ide "rušiti" putem referenduma. – Iskreno, ne bih imao ništa protiv toga da od referenduma odustanemo jer imam dojam da ćemo se ubiti od posla, a nisam siguran da će građani to znati cijeniti – kaže jedan član vodstva SDP-a. I drugi izvor iz vrha te stranke smatra kako je momentum da se na temi "Bačićevih zakona" dobiju politički poeni prošao i da prikupiti potrebne potpise u kratkom vremenu neće biti nimalo jednostavno.

Pritisak je i veći kada se uzme u obzir da je ljevica u proteklih nekoliko godina već najavljivala dva referenduma od kojih je na kraju odustajala, odnosno za koje nije na kraju ni pokušala prikupiti potrebne potpise. Prvo je, podsjećamo, najavljivala referendum kojim bi se pokušala izboriti da pravo pobačaja uđe u Ustav, a potom i referendum kojim bi srušila Zakon o izbornim jedinicama.

Ovog puta izvori iz SDP-a i Možemo tvrde da će biti drukčije i podsjećaju kako su proteklih mjeseci gotovo svi gradonačelnici i načelnici SDP-a na svojim gradskim i općinskim vijećima izglasali prijedloge zaključka o zajedničkom pokretanju postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom osam članaka novog Zakona o prostornom uređenju, a krajem veljače isto je napravila i zagrebačka Skupština.

– Tim je zakonom de facto omogućeno, ako se u tri godine ne donesu deseci urbanističkih planova uređenja, da investitori mogu odmah bez ikakvih planova ići na dozvole i realizirati svoje projekte. Ako se to dogodi, da se odjednom brojna građevinska područja izgrade kao stambene zone bez adekvatne prometne, komunalne i društvene infrastrukture, znači bez vrtića, škola, domova zdravlja, imat ćemo potpuni slom u gradu i u tom je smislu ovaj zakon problematičan – objasnio je tada zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.

I dok ljevica vjeruje da može prikupiti potpise za referendum već na jesen, u Mostu, koji je isto tako najavio referendum za zaštitu gotovine i njezino uvrštavanje u Ustav kao zakonskog sredstva plaćanja, nisu toliko optimistični. Šef Mosta Nikola Grmoja u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a kazao je kako ne vjeruje da će stići pripremiti referendum za jesen jer u ovom trenutku imaju oko tisuću volontera koji bi prikupljali potpise, a potrebno im je pet tisuća.

– Ne mislimo srljati, previše smo iskusni. Jedina smo politička stranka u povijesti Hrvatske koja je uspješno prikupila potpise za referendum. To je iznimno težak i zahtjevan posao. Zato mi želimo provesti kampanju prije nego što krenemo u tu priču kako bismo ljudima osvijestili koliko je pitanje gotovine važno – kazao je Grmoja.