Marija Rudić živi sama u selu – jedina je stanovnica Podunavlja, naselja u srcu Parka prirode Kopački rit, u Baranji.
– Da, da, sama, nikog nema! – smije se dok polako, pritišćući čvrsto drveni štap o pod, ustaje od peći. Taman je pošla zapaliti vatru.
Naši reporteri u selu u kojem živi samo baka Marija: 'Dolaze turisti, njima je ovo atrakcija'
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Zaštićenoj uvali prijeti devastacija, u planu golemo sidrište: Donosimo detalje
Koncesiju je zatražilo manje trgovačko društvo registrirano za djelatnosti povezane s turizmom, uključujući iznajmljivanje i upravljanje plovilima te organizaciju aktivnosti na moru
Tajna smrt agenta M.: Šokantni detalji operacije protiv Irana izlaze na vidjelo
Suradnja dviju špijunskih organizacija navodno je započela nakon izvješća talijanskih medija u kojima se tvrdilo da ruski oligarsi djeluju u tom području i sudjeluju u prebacivanju bespilotnih letjelica iranske proizvodnje u Moskvu.
Trumpovo povlačenje pobjeda je Pakistana, 'tiho bojište' može eksplodirati svaki čas
Iza diplomatskih poruka i privremenog zatišja kriju se duboko nepovjerenje, suprotstavljeni interesi i ratna dinamika koja nije zaustavljena, već samo privremeno usporena
Razmijenili teške optužbe, HUBOL: Koja je svrha udruge ravnatelja? UPUZ: Štitite interes ceha
Sukob dviju udruga eskalirao je nakon što je HUBOL zatražio podatke o financiranju UPUZ-a iz javnih ustanova, dok druga strana tvrdi da je riječ o pokušaju diskreditacije
Kongres flotile u Bruxellesu završio uz skandiranja 'Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna' koji poziva na brisanje Izraela
Sudionici kongresa usvojili su "Bruxellesku deklaraciju" kojom države pozivaju na embargo na oružje Izraelu, prekid vojne i trgovinske suradnje i podršku palestinskom samoodređenju te uspostavu UN-ova humanitarnog pomorskog koridora
Dio 1. - Moja ASOCIJACIJA, na ovu i slične priće iz Hrvatske;..... Trudio se svim silama sjetiti sjetiti se izgleda svog sela i stare trošne kuće iz koje je otišao nedugo poslije fakultetske diplome. Prebirao je po komadićima stakla vitraj mladenačkih uspomena; sve mu je to sada bilo daleko, nestvarno, drugi neki život. Ipak, nikada nije mogao zaboraviti jecaj majke, ni suze u očima oca iako ih se on trudio prikriti, kada su ga, onako bunovnog i sanjivog, ispraćali u daleku tuđinu. Obećao im je tada da - nikada neće zaboraviti rodni prag i zavičaj, i da će dolaziti kad god bude mogao. Ih koliko je samo vremena prošlo od tog zanosnog svibanjskog jutra...Danas živi ovdje, u Torontu. Tu gdje drveće i ptice samo šute, nebo radi u smjenama a zrak jedva diše. Gdje je sve uredno i čisto, sve skladno, pod konac. Divna je ova zemlja kanadska - svi imaju posao, skupe aute i pregršt ispunjenih snova. Svi imaju sve, a on, osjećao je, nije imao ništa.Tamo negdje, u hladu starih hrastova ostalo je njegovo biće. Tamo, u Baranji/Slavoniji,,,,Hrvatskoj , na nepreglednim žitnim poljima ostala je njegova sjenka. Vukli su ga reflektori velikih gradova, blještavilo ga je zaslijepilo i on, ne osvrćući se, nije primijetio da je njegova zrnca povratka, nešto već davno pozobalo.........nastavak sljedi dolje........