Iako je to trebao biti slavljenički summit, NATO slavi svoj 70. rođendan, jučerašnji početak dvodnevnog londonskog summita čelnika NATO-a, na kojem Hrvatsku predstavlja premijer Andrej Plenković, zasjenili su sukobi i prepucavanja, svjedočeći o dubokoj krizi “najjačeg vojnog saveza na svijetu”.
Američki predsjednik Donald Trump nazvao je izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o “kliničkoj smrti” NATO-a “nedostojnima, uvredljivima i opasnima”, premda je i sam Trump više puta govorio da je NATO “zastario”. Štoviše, aktualna “kriza povjerenja” unutar NATO-a, koja je započela još u vrijeme Baracka Obame, kulminirala je upravo Trumpovim dolaskom u Bijelu kuću.
Trump odonda koristi svaku priliku kako bi europske članice Saveza, a osobito Njemačku, optužio da ne plaćaju dovoljno za vlastitu sigurnost i da se sigurnosno “pokrivaju” na račun SAD-a, dovodeći u pitanje smisao NATO-a. Trump nikad nije izrijekom potvrdio ni da će poštivati ključan Članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji govori da je napad na jednu članicu napad na cijeli Savez, sugerirajući da taj članak ne vrijedi za nove članice.
Trump je na zajedničkoj konferenciji za novinare s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom poručio Macronu da nitko ne treba NATO više od Francuske. Macron se objavom “kliničke smrti” NATO-a referirao na činjenicu da unutar NATO-a nema strateške koordinacije, kritizirajući Tursku i njezinu intervenciju na sjeveru Sirije. Macronove ocjene u većini članica ocijenjene su kao pretjerane, a turski čelnik Recep Tayyip Erdoğan uvredljivo mu je poručio on “klinički mrtav”.
Međutim, da NATO ne funkcionira, vidjelo se i jučer. Stoltenberg je poručio Rusiji da će NATO odgovoriti na eventualni napad na Poljsku ili baltičke zemlje, apelirajući na Tursku da podrži obrambeni plan za Poljsku i baltičke zemlje, na što je Erdoğan poručio da to ne dolazi u obzir dok NATO kurdsku miliciju YPG ne označi kao terorističku organizaciju. Prijepori oko visine izdvajanja za obranu i NATO prate i ovaj summit. Dok je Hrvatska požurila udovoljiti zahtjevu za izdvajanjem dva posto nacionalnog BDP-a za obranu do 2024., bogata Njemačka taj cilj planira ostvariti tek u ranim tridesetim godinama ovog stoljeća, a i brojne druge članice, njih dvadesetak, ne žure se s povećavanjem vojnih izdataka kako bi dosegnule zahtijevanih dva posto izdvajanja za obranu.
Međutim, 28 članica NATO-a dogovorile su se uoči londonskog summita o promjeni formule za izračunavanje visine uplata u proračun NATO-a, i to samo zato da bi udobrovoljile američkog predsjednika, koji stalno ponavlja da njegova zemlja plaća “nepravedno visok dio troškova Saveza”.
Prema novoj formuli, visina uplate za SAD će se smanjiti, dok će se za europske članice i Kanadu članarina povećati, a dogovoreno je i da će Njemačka plaćati isto koliko i SAD – 350 milijuna eura. Hrvatski godišnji račun za NATO, koji je prošle godine iznosio 31 milijun kuna, kako doznajemo u MORH-u, povećat će se za oko osam posto, odnosno za oko 470 tisuća eura.
VIDEO: Ruski SU-27 potjerao NATO-ov F-18 od aviona ministra obrane
Kad ima glupih Hrvata da rado bacaju silne novce u besmislice može im biti. Razbacuju se militantni sljedbenici legendarnog anemičnog junaka domovinskog rata sa briselske fronte tuđim novcima.