Rusima se ne prodaje udio u NIS-u, njihovoj posljednjoj strateškoj točki na Balkanu

Gazprom Neft, koji posjeduje 44,85 posto udjela u NIS-u, dosad se aktivno protivio svim pokušajima da mu se oduzme ili otkupi udio u toj kompaniji, apostrofirali su danas ruski izvori nakon što su na snagu stupile američke sankcija, a hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao da je u da je Hrvatska spremna ući u vlasničku strukturu Naftne industrije Srbije (NIS) i zavladati maloprodajnim tržištem u toj susjednoj zemlji, a što bi i jednima i drugima značajno olakšalo poslovanje. Gazprom Neft danas nije želio komentirao svoje sljedeće poteze. – Moje informacije iz Janafa kažu da su prevezli sve ono što je bilo u skladištu u Janafovim terminalima i cjevovodu, što znači da nema više primanja te nafte i distribucije prema Srbiji – rekao je Šušnjar te vezano uz kupovinu NIS-a dodao kako je "naša ruka ispružena" i, ako je to rješenje, Hrvatska je spremna i za tu opciju kako bi se prije svega zaštitio kontinuitet poslovanja Janafa.

– Bez ikakvih pretenzija, spremni smo ovladati maloprodajnim tržištem u Srbiji – rekao je Šušnjar, dodavši kako bi to i nama i Srbima značajno olakšalo poslovanje. Naime, NIS, koji je u većinskom ruskom vlasništvu, nije dobio novu odgodu sankcija Washingtona uvedenih ruskom energetskom sektoru, iako je Janaf dobio licencu da može još do 15. listopada prevoziti naftu za tu kompaniju. Ruski izvori upoznati sa stavom Gazproma kažu kako on smatra NIS svojom tvrtkom, ne samo po udjelu u kapitalu, nego i po odnosu i želji da je dalje razvija. Rusima je ta pozicija važna i strateški za ovo područje u Europi.

Iako je Gazprom Neft u rujnu 2025. prenio 5,15% svojih dionica na Gazprom, čime je svoj udio smanjio s 50 na 44,85%, to je bila riječ o internom manevru radi smanjenja izravne izloženosti sankcijama, a ne o pripremi za prodaju. Ipak, ocjenjuju hrvatsku ponudu kao pokušaj stvaranja "prirodne poslovne simbioze" između JANAF-a i NIS-a – dviju kompanija čija je suradnja dosad bila temelj regionalnog energetskog toka. Hrvatski naftovod isporučuje gotovo 95 posto sirove nafte koju Srbija prerađuje u rafineriji u Pančevu pa bi promjena vlasničke strukture NIS-a, tvrde analitičari, omogućila zaobilaženje američkih sankcija i ponovno otvaranje transportnih kanala.

U istom kontekstu špekuliralo se i s mogućnosti da mađarski MOL pokaže interes za kupovinu dijela NIS-a, što bi, prema ruskim analitičarima, imalo smisla ako bi Mađarska, Srbija i Rusija uspjele dovršiti planirani naftovod Novi Sad – Algyő, koji bi Srbiju povezao s mađarskim sustavom i dalje s Družba naftovodom. Nije trebalo dugo da se iz Beograda oglasi tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić i kaže kako je procjena da rafinerija bez dodatnog dotoka nafte može raditi do 1. studenoga. – Možda pet ili sedam dana više, poslije toga izuzetno teško. Od tog trenutka nama počinju problemi s derivatima – kazao je. Komentirao je i hrvatsku ponudu, ironično istaknuvši kako je "jako sretan da su Hrvati zainteresirani za kupnju NIS-a, toliko im je stalo do Srbije".

– Vidjeli smo to u posljednjih 11 mjeseci. Kad nas ruski prijatelji obavijeste da planiraju prodaju NIS-a, obavijestit ćemo i mi Hrvate. Dobro došla je svačija ponuda. Ali unaprijed ih obavještavamo da mi već imamo najbolju ponudu za HEP, nitko im neće ponuditi toliko novca. Nema te Amerike, Kine, ma dat ćemo 50 posto više novca za HEP više nego bilo koji drugi ponuđač na svijetu. Tražimo samo transparentan natječaj i tender. Izaberite najboljeg ponuđača, Srbija će dati 50 posto više novca – kazao je Vučić.