Češka Republika danas ulazi u novu političku fazu nakon što je predsjednik Petr Pavel službeno imenovao Andreja Babiša za predsjednika vlade. Ceremonija je emitirana uživo na nacionalnoj televiziji i označila je povratak jednog od najkontroverznijih i najutjecajnijih političara u modernoj češkoj povijesti. Babiš, milijarder i osnivač pokreta ANO, vraća se na vlast nakon izbora održanih 3. i 4. listopada, na kojima je njegova stranka osvojila 35 posto glasova i uvjerljivo nadmašila dosadašnju prozapadnu koaliciju premijera Petra Fiale. Premda ANO nije osvojio apsolutnu većinu, Babiš je odmah po objavi rezultata najavio da će voditi pregovore o sastavljanju vlade i izrazio namjeru da formira kabinet u kojemu neće biti stranaka iz dosadašnje koalicije.
Zahtjevi za rješavanje Babišova dugotrajnog sukoba interesa pokazali su se ključnima u procesu imenovanja. Predsjednik Pavel pristao je potvrditi njegov mandat tek nakon što je Babiš pristao ponovno prebaciti svoj golemi poslovni konglomerat Agrofert u zakladu. Riječ je o mreži više od 200 tvrtki iz prehrambene industrije, kemijskog sektora, poljoprivrede i medija. Na taj je način, barem formalno, otklonjena prepreka koja je godinama opterećivala njegov politički rad i uzrokovala napetosti u odnosima s Bruxellesom.
Nova vlada, koja bi trebala biti potvrđena kasnije ovoga mjeseca, sastavit će se od tri političke skupine: Babišova ANO-a, krajnje desne i euroskeptične stranke Sloboda i izravna demokracija (SPD) te desnog pokreta Motoristi za sebe, koji se otvoreno protivi europskim klimatskim politikama. Time Češka dobiva kabinet koji će, prema procjenama europskih promatrača, navodi Politico, predstavljati najoštriji politički zaokret u zemlji od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Promjena kursa najviše se očekuje u području vanjske politike. Tijekom kampanje Babiš je obećao smanjiti vojnu pomoć Ukrajini iz državnog proračuna te je doveo u pitanje budućnost češke međunarodne inicijative za nabavu streljiva za Ukrajinu, za koju je tvrdio da je netransparentna i preskupa. Iako je nakon izbora donekle ublažio retoriku, nije dao jasan odgovor o tome hoće li projekt opstati, što stvara napetosti s predsjednikom Pavelom koji inicijativu snažno podržava i smatra je ključnom za europsku potporu Ukrajini.
Istodobno, Babiš se posljednjih godina udaljio od liberalnog centra i sve snažnije se približio europskoj populističkoj i nacionalističkoj desnici. Pristupanjem grupaciji Patriots for Europe u Europskom parlamentu svrstao se uz bok mađarskog premijera Viktora Orbána i slovačkog premijera Roberta Fica, s kojima dijeli euroskeptičnu i naglašeno suverenističku viziju. Analitičari upozoravaju da ova trojica sada imaju potencijal blokirati ključne europske procese, osobito one povezane s klimatskom tranzicijom, potporom Ukrajini, migracijama i vladavinom prava.
U Bruxellesu je dodatnu zabrinutost izazvala Babišova najava da bi mogao pokušati oživjeti Visegrádsku skupinu, politički savez koji je posljednjih godina izgubio utjecaj zbog razlika u stavovima oko Rusije i Ukrajine. Dok Poljska pod premijerom Donaldom Tuskom ostaje čvrsto pro-ukrajinska i pro-europska, poljski predsjednik Karol Nawrocki iz desne stranke PiS otvoreno podupire jaču V4 suradnju, što otvara prostor novim političkim kombinacijama u srednjoj Europi.
Osim vanjske politike, kontroverze se očekuju i na unutarnjem planu. Dva koalicijska partnera ANO-a zastupaju stroge antimigrantske politike, protive se jačanju europske integracije i odbacuju Europski zeleni plan. Time bi Češka mogla postati nova ključna prepreka europskim klimatskim reformama, uključujući sustav trgovanja emisijama za promet i zgrade te planiranu zabranu motora s unutarnjim izgaranjem.
Prva prilika da se vidi kako će Babiš voditi Češku na europskoj sceni stiže već krajem ovog tjedna, kada bi trebao otputovati u Bruxelles na sastanak Europskog vijeća. Njegovo sudjelovanje ovisit će o tome hoće li do tada biti potvrđen cijeli kabinet, ali europski diplomati već sada pomno prate razvoj događaja. Hoće li Češka postati novi ključni igrač populističke desnice u EU-u ili će se Babiš u praksi pokazati pragmatičnijim nego u kampanji, pitanja su koja će u nadolazećim tjednima obilježiti europske političke rasprave.
Zašto ljudi vide da je sve povezano s EUropom zlo? Zašto je EUropa prijetnja miru?