Rusi gomilaju nuklearnu silu uz granicu s Finskom, ministar upozorava: Arktik postaje presudna točka europske obrane

Rusija učvršćuje svoje strateške kapacitete na Arktiku te podiže nove vojne objekte uz granicu s Finskom, upozorio je finski ministar obrane Antti Häkkänen u razgovoru za Euronews. Naglasio je kako je Arktik „kritičan” za europsku obranu te da razvoj događaja na krajnjem sjeveru zahtijeva ozbiljan i dugoročan strateški odgovor.

„Rusija najveći dio svojih ključnih strateških sposobnosti, nuklearne snage, podmornice i bombardere dugog dometa, drži na području poluotoka Kola”, kazao je Häkkänen tijekom intervjua na marginama Munich Security Conference proteklog vikenda. Prema njegovim riječima, Moskva uz finsku granicu gradi nove vojne objekte, „kao u doba Hladnog rata”. „Bilo bi razborito pomno pratiti stanje na Arktiku i razvijati vlastite arktičke sposobnosti odvraćanja”, dodao je.

Poluotok Kola, prostrano područje od oko 100.000 četvornih kilometara na krajnjem sjeverozapadu Rusije, dom je većine ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, uključujući podmornice, ali i zrakoplovnih snaga dugog dometa.

Häkkänen, čija je zemlja nakon ruske invazije na Ukrajinu donijela povijesnu odluku o pristupanju NATO-u, pozdravio je obnovljeno obrambeno planiranje Saveza na Dalekom sjeveru. Posebno je istaknuo pokretanje pojačanih aktivnosti nadzora pod nazivom Arctic Sentry, no pritom je upozorio kako je sigurnost regije trebala biti prioritet još prije nekoliko godina. „To je stara vijest”, rekao je.

Finske oružane snage, naglasio je, „u potpunosti su arktičke” te su spremne podijeliti svoje iskustvo i stručnost sa saveznicima kako bi se područje učinkovitije zaštitilo. Američki predsjednik Donald Trump u više je navrata poručio da Europa sama ne može osigurati obranu Arktika, čak je iznio i ideju o kupnji Grenlanda, čemu se usprotivila Danska uz potporu Europske unije.

Poput još 18 država članica, Finska je zatražila sredstva iz europskog obrambenog zajmovnog instrumenta vrijednog 150 milijardi eura. Europska komisija prošlog je mjeseca odobrila finski zahtjev u iznosu od milijardu eura, a konačno zeleno svjetlo ministara očekuje se ovoga tjedna, piše Euronews.

„Značajan dio” sredstava, rekao je Häkkänen, bit će uložen u kopnene snage, uključujući nabavu oklopnih vozila i bespilotnih letjelica. Helsinki je prošle godine pokrenuo sveobuhvatnu reformu kopnene obrane do 2035., s naglaskom na jačanje udarne moći, modernizaciju infrastrukture, razvoj besposadnih sustava te povećanje samodostatnosti u opskrbi materijalom u izvanrednim okolnostima. Prema njegovim riječima, Europska unija izvlači ispravne pouke iz rata u Ukrajini te sustavno jača vlastite obrambene kapacitete, preuzimajući veću odgovornost za vlastitu sigurnost.

Ipak, finski ministar nastojao je ublažiti zabrinutosti da su Sjedinjene Države, kao najveći pojedinačni doprinositelj Savezu, manje predane kolektivnoj obrani Europe nego ranije. Napetosti su dodatno porasle kada je Trump zaprijetio mogućom uporabom vojne sile radi preuzimanja kontrole nad Grenlandom, poluautonomnim teritorijem koji pripada danskom savezniku u NATO-u. Kasnije je u govoru u Davosu ublažio ton, poručivši kako takav scenarij ipak nije nužan.

U međuvremenu su se napetosti smirile, a Sjedinjene Države, Grenland i Danska započeli su trilateralne razgovore. Unatoč tomu, neuobičajene prijetnje upućene savezniku ubrzale su rasprave o jačanju tzv. europskog stupa unutar NATO-a. Häkkänen ipak tvrdi da su Sjedinjene Države i dalje „čvrsto i nepokolebljivo predane” temeljnom jamstvu iz članka 5. o kolektivnoj obrani. „U kratkom roku to je jedina opcija za Europu ako želi u potpunosti osigurati odvraćanje”, istaknuo je.

„Dugoročno bi bilo bolje da Europljani raspolažu snažnijim vlastitim kapacitetima. No kratkoročno, pa i srednjoročno, potrebne su nam Sjedinjene Države. To je ključno za europsku sigurnost.” Američka potpora, dodao je, proteže se i na nuklearne sposobnosti. Ponudu Francuske i Ujedinjene Kraljevine da prošire svoj nuklearni kišobran na ostatak kontinenta ocijenio je „dobrom viješću”, ali je naglasio da to ne može biti nadomjestak za američko nuklearno jamstvo. „To sada nije pitanje”, zaključio je finski ministar.