Rohatinski: Isplatom dugova država će spasiti poduzetnike

Iako je većina prvih reakcija na predložene Vladine mjere bila negativna, izgleda da su pojedinci ipak čekali studioznije proučavanje i reakciju s odmakom. A one koje su pristigla jučer najvećim dijelom pozdravljaju mjere. U priopćenju HNB-a guverner središnje banke Željko Rohatinski ponovio je ono što je najavljivao godinama i što se potvrdilo – da je globalna kriza na površinu dovela strukturne slabosti domaćeg gospodarstva i da je fiskalno rasterećenje nužno. A to se novim mjerama predlaže.

Spas od mogućeg stečaja

“Sve mjere koje idu k fiskalnom rasterećenju mjere su u pravom smjeru”, komentira se u priopćenju HNB-a te napominje kako bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda od tri postotna boda BDP-a i prije 2020. godine. Jer je to nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva. A HNB će, kažu, nastaviti monetarnu politiku u okviru prihvaćene projekcije za ovu godinu. Mjere imaju dugoročnije ciljeve koje moraju napokon pokrenuti poduzetničku klimu u zemlji. Prvi je korak rješavanje nelikvidnosti. Tako državne tvrtke, kao glavni generatori neplaćanja, do lipnja moraju podmiriti svoje obveze prema privatnom sektoru. Dakle, sada će se i one, kao što to čini privatni sektor, biti u potrazi za sredstvima financiranja. Jasno je da će to mnoge, prije svega male privatne tvrtke, spasiti i od mogućeg stečaja. Poštovanje rokova plaćanja trebala bi ubuduće biti praksa.

Financijski sektor

“Rješavanjem pitanja naplate riješilo bi se i temeljno pitanje hrvatskog društva – moral u poslovanju i cijelom društvu”, komentira se u priopćenju HGK, koji ujedno i pozdravlja veće napore za konkurentnost domaće proizvodnje. Ujedno bi i cijeli niz mjera omogućio privlačenje stranih ulagača. Njima bi trebao pomoći i manji broj lokalnih jedinica, što je često bila prepreka ulaganjima.

Oglasio se jučer i Hrvatski ured za osiguranje koji pozdravlja jače uključivanje privatnog kapitala u pokretanju investicijskog ciklusa. Naime, i do sada su upravo financijske institucije bile važni ulagači u dužničke vrijednosne papire države. I autori mjera su objasnili kako se, primjerice, povećanjem stope izdvajanja u drugi mirovinski stup želi povećati njihova imovina s obzirom na to da su mirovinski fondovi među važnijim ulagačima u državne vrijednosne papire. Ured za osiguranje predlaže da se ne ukinu olakšice za treći mirovinski stup i životno osiguranje jer je riječ o dugoročnoj štednji te smatraju da bi trebalo izjednačiti te dvije vrste štednja u pitanju poticajnog i poreznog tretmana.