Mirko Galić

Rezolucijom o Jasenovcu otvara se pitanje današnje Srbije, a ne nekadašnje Hrvatske

Foto: EDUARDO MUNOZ/REUTERS
Rezolucijom o Jasenovcu otvara se pitanje današnje Srbije, a ne nekadašnje Hrvatske
01.06.2024.
u 11:01
Zašto Vučić bježi od genocida u Srebrenici kao vrag od tamjana, iako ga (ne)sporna rezolucija ne pripisuje ni Srbima ni Srbiji? Nije jedini, nije ni prvi, vjerojatno neće biti ni posljednji vladar koji genocid doživljava kao kolektivnu sramotu države i nacije

Da Aleksandar Vučić nije svoje ministre, uključivo i Hrvata koji drži resor ljudskih prava, umotao u državne zastave, kao da Srbija u Ujedinjenim narodima igra finale svjetskoga prvenstva u nogometu, i da nije mobilizirao medijsku gardu da stvara zvučnu kulisu, rezolucija o genocidu u Srebrenici ne bi imala političke odjeke kakve je dobila uz takvu anti-predstavu. Organizaciji zaduženoj za mir ne može se osporiti plemenita namjera da ojača sjećanje na jedan tip zločina koji se nije dogodio samo u Srebrenici, ali je tamo bio najvidljiviji. Mladićeva vojska otela je lokalno stanovništvo međunarodnim čuvarima i pobila sve odreda, kao da nisu ljudi nego Bošnjaci. Međunarodni sud proglasio je taj zločin genocidom, a riječ je o kategoriji iznad zločina protiv čovječnosti i kategoriji ispod holokausta. Ujedinjeni narodi nisu učinili ništa drugo, ni više ni manje, nego svojim autoritetom potvrdili stajalište svoga suda, i presudu, osporavanu u Beogradu i u Banjoj Luci, digli na razinu moralnoga stava. Nakon žestoke političke kampanje oko koje se svijet podijelio više nego oko ruske agresije na Ukrajinu, odsad će se svake godine 11. srpnja obilježavati Dan sjećanja na žrtve genocida. Tog je dana u Srebrenici, na pravdi Boga, ubijeno osam tisuća Srebreničana zato što su Bošnjaci po nacionalnom osjećaju i muslimani po vjeri.

Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.

Pretplatite se na sadržaj s potpisom.