Renesansni zadarski liječnik Federik Grisogono proricao je budućnost države i naroda

Put znanosti dug je i trnovit. Mnoge znanstvene teorije, pa i cijele grane znanosti bivaju odbačene budući da su ljudi desetljećima, pa i stoljećima bili uvjereni u njihovu ispravnost. Federik Grisogono, renesansni zadarski liječnik, pisao je o raznim temama, a najviše o medicini. Njoj je vjerojatno i najmanje – ako imalo – pridonio jer su njegova mišljenja bila upravo zapanjujuće pogrešna. Unatoč tome, uvelike je utjecao na tadašnju medicinu, ali i znanost općenito.

Rođen je 1472. godine u Zadru, gradu koji je tada bio pod vlašću Mletačke Republike. Bio je pripadnik stare zadarske plemićke obitelji, čije prezime dolazi od imena gradskog sveca Krševana, odnosno Hrizogona. Već s pet godina umrla su mu oba roditelja te je brigu o njemu preuzeo stric. Potkraj 15. stoljeća otišao je, na poziv rođaka, u Padovu. Upisao se na tamošnje sveučilište otprilike u isto vrijeme kada je ondje studirao Nikola Kopernik te je moguće da su se njih dvojica poznavali. Ondje je Grisogono 1507. godine doktorirao slobodne umjetnosti i medicinu, a posebnu ljubav razvio je prema matematici. Tijekom studijskih godina proputovao je većinu renesansne Italije i velik dio Europe nastojeći prikupiti što više znanja. Određeno vrijeme bio je i vojnik te ratovao u mnogobrojnim ratovima koji su tada bjesnili Apeninskim poluotokom.