Proizvodnja eurokovanica ponovno je u uzlaznoj putanji, a ključni poticaj tom trendu dolazi iz skorog proširenja europodručja. Naime, Bugarska bi 1. siječnja 2026. trebala postati nova članica eurozone, što znatno povećava potrebu za kovanicama u zajedničkom monetarnom sustavu.
Europska središnja banka dala je zeleno svjetlo za proizvodnju kovanica u 20 država članica europodručja, kao i u Bugarskoj, pri čemu ukupna vrijednost odobrene proizvodnje premašuje 2,4 milijarde eura. Time se nastavlja višegodišnji trend u kojem se godišnje u optjecaj puštaju kovanice vrijedne oko dvije milijarde eura.
Za 2025. godinu ESB je već odobrio proizvodnju u iznosu od približno 2,17 milijardi eura. Veći iskorak zabilježen je 2023., kada je Hrvatska uvela euro, a tada je ukupna vrijednost novoiskovanih kovanica premašila 2,6 milijardi eura. Prema planovima za 2026. godinu, najveći dio proizvodnje – oko 1,9 milijardi eura – odnosit će se na kovanice namijenjene svakodnevnom plaćanju. Dodatnih 511 milijuna eura otpada na numizmatičke i prigodne kovanice.
Kao i ranijih godina, vodeću ulogu u proizvodnji zadržava Njemačka. Ondje će se iskovati eurokovanice ukupne vrijednosti 558 milijuna eura, pri čemu kolekcionarske kovanice čine 203,5 milijuna eura. Slijedi Francuska s planiranih 342 milijuna eura, dok je Španjolska treća s više od 299 milijuna eura novih kovanica.
Bugarska će ulaskom u eurozonu postati njezina 21. članica. Prema trenutačnim procjenama, ta će zemlja proizvesti kovanice u vrijednosti nešto većoj od 164 milijuna eura, gotovo u cijelosti namijenjene redovitom platnom prometu. ESB svake godine, na temelju prijavljenih potreba država članica, utvrđuje maksimalnu količinu kovanica koje se smiju pustiti u optjecaj. Unutar tog okvira svaka država samostalno organizira i provodi proizvodnju.
Unatoč sve raširenijim digitalnim načinima plaćanja, gotovina i dalje ima snažnu ulogu, osobito u Njemačkoj. Analize Bundesbanke pokazuju da su plaćanja gotovinom te giro-karticom i dalje najpovoljnija opcija za trgovce. Iako Europska središnja banka paralelno radi na razvoju digitalnog eura, koji bi mogao biti uveden oko 2029. godine, iz Frankfurta poručuju da ta valuta neće istisnuti gotovinu. Digitalni euro zamišljen je kao njezina nadopuna, s ciljem stvaranja europske alternative dominantnim američkim platnim sustavima poput PayPala, Vise i Mastercarda.
Zanimljivo je da se u Njemačkoj i dalje proizvode kovanice od jednog i dva centa, unatoč visokim troškovima njihove izrade. Time se Njemačka razlikuje od Sjedinjenih Američkih Država, gdje je u studenome, nakon više od 230 godina, obustavljena proizvodnja kovanice od jednog centa, a trgovci su prešli na zaokruživanje cijena na pet centi, piše Fenix Magazin.
Slična praksa već postoji u nizu europskih zemalja. U Finskoj, Nizozemskoj, Irskoj, Italiji, Belgiji, Slovačkoj i Estoniji gotovinski iznosi zaokružuju se na najbližih pet centi. Bundesbanka je u ožujku 2025. predložila uvođenje takvog sustava i u Njemačkoj, no konačna odluka zasad nije donesena. Trgovci pritom upozoravaju da su „neokrugle“ cijene važno sredstvo tržišnog natjecanja, dok se eventualno ukidanje najmanjih eurokovanica može provesti isključivo odlukom na razini Europske unije.