Putovanja pod prijetnjom – virusu je uspjelo ono što nije ratu ni teroristima

Ljudska vrsta suočena je s napadom novog virusa, svakodnevno se otkazuju putovanja, letovi, poslovni skupovi, nogometne utakmice, koncerti, zatvaraju se škole, vrtići, u izolaciju odlaze pojedinci, gradovi, ali i cijele države.

Svakim danom “korona-free” zemalja sve je manje, a sablasne scene praznih ulica preselile su se iz kineskog Wuhana u talijanske gradove.

Situacija je nezavidna, a šutnja koju su na ovu temu izabrale neke domaće turističke kompanije, pa i Hrvatska udruga turizma, svakako nije rješenje.

Kako bi tek svakodnevica izgledala i koji bi scenarij nastupio da se o svemu proteklih tjedana šutjelo? Ne bismo, recimo, (do)znali ni da se broj novooboljelih u Kini posljednjih dana ubrzano smanjuje. Nepoznanica je svejedno puno. I dalje se može samo nagađati kad će globalna opasnost proći, kao i koliko će u konačnici stajati svjetsko gospodarstvo i industriju turizma koja se prva našla na udaru.

Očekivane štete već se broje u milijardama. Ništa neobično. U slučaju terorizma, ratova, pandemija, elementarnih katastrofa i bilo kakve nesigurnosti događa se ono što je davno, racionalizirajući neuspješne pokušaje privlačenja gostiju na Jadran u prvim poratnim godinama, slikovito opisao jedan domaći turistički radnik: kad se na nebu pojavi jastreb, koke prestaju trčati po dvorištu, skutre se u prvom kutku.

Drugim riječima, kad je opasnost u zraku i nema sigurnosti da će na odredištu biti sigurno, moderni nomadi masovno biraju ostati kod kuće. Turizam je za Hrvatsku žila kucavica, čini zamalo 20 posto BDP-a, ali svugdje u svijetu, i uz manji udio u BDP-u, to je ekonomija velikih brojki.

Samo je prošle godine – a 2019. je, podsjetimo, bila deseta godina neprekinutog rasta za svjetski turizam – diljem zemaljske kugle putovalo rekordnih 1,5 milijardi turista. Broj odredišta koji od međunarodnog turizma zarađuju najmanju milijardu dolara u posljednja se dva desetljeća praktički udvostručio.

Za ovu je godinu Svjetska turistička organizacija (UNWTO) predviđala novi rast, i to od otprilike četiri posto. Do koronavirusa najveća je briga za svjetske turističke čelnike bio overturizam i odgovorno upravljanje rastom. Ne sluteći kakva se neprilika kuha u Kini dok on govori, glavni tajnik UNWTO-a Zurab Pololikašvili u tom je duhu govorio još u siječnju hvaleći turizam po tome što i u nesigurna, nestabilna vremena ostaje pouzdan ekonomski sektor.

Virusu je, međutim, uspjelo što nije ni teroristima, pa ni ratovima, čiji je negativan doseg ograničen i manji od teritorija koji sada zaposjeda novi nevidljivi neprijatelj. Pri tom, upravo je strah od nepoznatog najveći. Brige su zato za turističke zemlje višestruke i s puno različitih lica.

Od privatnog iznajmljivača, koji je uzeo kredit da preuredi svoje apartmane, preko koncesionara na plaži koji je investirao u nove ležaljke i suncobrane, aviokompanija koje po očajnički niskim cijenama rasprodaju aviokarte, pa sve do predsjednika uprava velikih hotelskih kuća koji moraju napuniti desetke tisuća kreveta.

Da trenutačno ne postoje alati koji bi u regijama pogođenima koronavirusom razbudili želju za putovanjem, potvrđuje i to što nacionalne turističke organizacije, uključujući i našu, te privatne kompanije obustavljaju sve marketinške i promotivne akcije. Svijet putovanja suočen je s rijetkom situacijom da gotovo da i nema svrhe nešto poduzimati.

Osim eventualno pripremati se za trenutak kad epidemija jenja. Ministar Gari Cappelli smatra da se turizam može vrlo brzo oporaviti čim se virus zaustavi. Tim više, kako je rekao, što su mnogi gosti na svega dva-tri sata udaljenosti automobilom i može ih se brzo pridobiti kad opasnost jenja. Što tko radi za taj dan i hoće li to, kad “gladni” turistički domaćini navale na iste goste, možda biti cijene, ne priča se javno.

Nepopularnu mjeru spuštanja cijena ionako svaka hotelska kuća nastoji zadržati u tajnosti. Nitko ne voli da se zna da njegova roba ima slabu prođu, a povrh toga, turistički profesionalci itekako su svjesni da je jednom spuštene cijene jako teško vratiti na staro. Za naš bi turizam rasprodaja bila posebno bolna jer su mu trebale godine i godine da se riješi poratnih cijena-pozivnica i imidža jeftine destinacije.

Mnoge će turističke zemlje zasigurno posegnuti za domaćim gostima kako bi amortizirale minuse. Ne zna se razmišljaju li u tom smjeru i u hrvatskom Ministarstvu turizma. Poznato je jedino da odgađaju projekt “Tjedan odmora vrijedan” zakazan za 10. do 19. travnja tijekom kojeg su domaći turisti trebali uživati u 50-postotnim popustima na smještaj u parkovima prirode.

Nije rečeno na koje se vrijeme odgađa akcija u koju se uključilo osamdesetak tvrtki među kojima i najveća turistička kompanija Valamar. No možda bi vrijedilo razmisliti da se “Tjedan odmora vrijedan” zbog svega rastegne ili reprizira koliko kojem domaćinu odgovara? Ipak, čini se da predsezona nije posve izgubljena ni što se nekih stranih tržišta tiče.

– Imamo storna, pomicanja putovanja za kasnije datume i sad je to uvjeravanje i borba za svakog gosta. Ali nije prošao nijedan dan da nije bilo novih rezervacija. Istina, lani smo u prvih deset dana ožujka imali 1500 prodanih aranžmana, a sada 1002. Nijemci zasad pretežno bukiraju odmor u tjednima od kraja srpnja pa sve do kraja listopada, ali imamo rezervacija i za svibanj, lipan,j pa čak i jednu grupu od 39 ljudi za 22. ožujka. Najviše minusa, dakako, bit će tijekom predsezone, nastavak ovisi o tome do kad će ova situacija s koronavirusom trajati, a rujan bi čak mogao biti bolji i nego lani – govori iskusni turistički profesionalac Selimir Ognjenović, vlasnik njemačkog turoperatora za putovanja u Hrvatsku ID Riva tours, koji smatra da turizmu sada treba pomoći.

– Na avanse stranih partnera ne može se računati i Hrvatska bi trebala poduzeti nešto po uzoru na Njemačku. Ovdje država daje garancije za kredite agencijama autobusnim prijevoznicima, hotelijerima..., kako bi održali poslovanje. Trenutačno zaposlene možemo imati na samo pola radnog vremena, a država će im namiriti plaću za preostala četiri sata – kaže Ognjenović.

Kod nas se o izvanrednim mjerama tek počinje razgovarati. Možda konkretizacija slijedi u ponedjeljak, nakon HDZ-ovih stranačkih izbora? Na kocki je puno toga. Hrvatski turizam godišnje samo od stranaca donese više od deset milijardi eura. Ekonomski analitičari razvijaju razne scenarije, a Guste Santini kaže kako bi s padom turističkog prometa od samo 20 posto planirani gospodarski rast završio na nuli.

Pritom treba reći da ima i crnjih scenarija. Svakako, valjaju se veliki turistički minusi. Hrvatsku je tijekom prvih deset dana ožujka posjetilo čak 30 posto gostiju manje nego lani, a izgledi da volja za putovanjima nadvlada strah smanjuje se sa svakim novooboljelim. Hrvatski će turizam samo do 1. lipnja izgubiti barem sto tisuća talijanskih gostiju i još 300.000 Slovenaca.

Daleka tržišta su već manje-više prekrižena. Domaćinima preostaje nada da se ponašanje turista za posljednjih kriza neće promijeniti. Pokazalo se da moderni nomadi sve brže zaboravljaju. Nekad bi teroristički napad izbacio destinaciju s turističkog tržišta na koju godinu, a sad se turisti vraćaju već nakon koji mjesec. 

Tema: Koronavirus

Telefonski brojevi epidemiologa