NJE SVE IŠLO PO PLANU

Putinov strateški promašaj: Izgleda da rat u Ukrajini traje duže od Drugog svjetskog rata

Foto: MIKHAIL METZEL/REUTERS
Russian President Vladimir Putin meets with Kazbek Kokov, head of the North Caucasus region of Kabardino-Balkaria, in Moscow
Foto: Gavriil Grigorov/REUTERS
Russian President Vladimir Putin holds a meeting in Moscow
Foto: Alexander Kazakov/REUTERS
Russian President Vladimir Putin meets with Iranian Foreign Minister Abbas Araqchi in Moscow
Foto: ALEXANDER NEMENOV/REUTERS
Russian President Vladimir Putin chairs a State Council meeting at the Kremlin in Moscow
11.01.2026.
u 10:04
Jedan od najvećih paradoksa ovog rata jest činjenica da je doveo do jačanja upravo onoga što je Kremlj želio spriječiti. NATO se proširio, vojno konsolidirao i povećao obrambena izdvajanja
Pogledaj originalni članak

Kada je Rusija 24. veljače 2022. započela invaziju na Ukrajinu, Kremlj je očekivao brzu i odlučujuću pobjedu. Gotovo četiri godine kasnije, rat je postao simbol strateškog promašaja bez presedana u modernoj ruskoj povijesti. Upravo je taj rat s današnjim danom dostigao brojku od 1.417 dana. Usporedba s Drugim svjetskim ratom, koju ruska propaganda rado priziva, danas djeluje ironično. Dok je Crvena armija nakon 1.416 dana bila pred Berlinom, današnja ruska vojska nakon istog vremenskog razdoblja nije uspjela ostvariti ni osnovne ratne ciljeve. 

Rusija nije postigla nadzor nad zračnim prostorom, izgubila je velik dio Crnomorske flote, a kopnene snage pretrpjele su katastrofalne gubitke u ljudstvu i tehnici. Nekadašnja prednost u količini oružja pretvorila se u slabost, skladišta su ispražnjena, a simboli improvizacije od stare sovjetske tehnike do vojnika na konjima, sve su češći. Unatoč masovnoj mobilizaciji i prisilnoj regrutaciji, ruska vojska ne uspijeva nadoknaditi gubitke. Ukrajina, s druge strane, razvila je sposobnosti dalekometnih udara koji pogađaju ključne točke ruske industrije i logistike duboko u pozadini.

Jedan od najvećih paradoksa ovog rata jest činjenica da je doveo do jačanja upravo onoga što je Kremlj želio spriječiti. NATO se proširio, vojno konsolidirao i povećao obrambena izdvajanja, dok je Rusija ostala međunarodno izolirana i suočena s gubitkom saveznika u Siriji i Latinskoj Americi. Rusko gospodarstvo, snažno ovisno o izvozu energenata, trpi posljedice sankcija, gubitka tržišta i oštećenja infrastrukture. Obrambena industrija, jedini sektor koji je bilježio rast, sada stagnira, dok civilna proizvodnja rapidno pada. Istodobno, socijalni troškovi rata rastu, a država sve teže održava iluziju normalnosti.

„Specijalna vojna operacija“ pretvorila se u dugotrajan rat iscrpljivanja koji Rusija vodi bez jasne strategije izlaska. Umjesto demonstracije moći, rat u Ukrajini razotkrio je strukturne slabosti ruskog vojnog, političkog i gospodarskog sustava. Povijest, koju je Kremlj pokušao instrumentalizirati, na kraju se pokazala kao nemilosrdan sudac.

Video

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 10

BM
branko.mikulcic
11:46 11.01.2026.

Glavo da je nato, eu i ukrajina procvala

TU
tuzemac
10:25 11.01.2026.

NATO se proširivao u etapama godinama prije početka rata 2022. (čak ako ne uzmemo početak rata da je bio puč na Majdanu 2014.god). Ruska agresija je posljedica. NATO bez amerikanaca je ništa. Amerikanci su uvijek imali svoju ekspanzionističku politiku... bilo putem rušenja vlasti, ekonomije ili vojno (ako ne ide drugačije). Dakle, nema promjene. EU neka digne ruke u UA, jer taj rat nije ni počela - i mir dolazi.

SE
Serengeti
13:47 11.01.2026.

Kroz ove 4 godine ovo je jedno milijuntni članak o tome kako Rusija gubi ekonomski i vojno i samo što nije propala. 🤣😂