Dva su oprečna mišljenja o tome je li potrebno ptice u prirodi hraniti tijekom zimskih mjeseci. Postoji teorija da dohranjivanje ptica zimi nije potrebno te da ih treba prepustiti prirodnom odabiru, pri čemu će samo one najotpornije i najsnalažljivije preživjeti. No, treba imati na umu da je u današnje vrijeme većina ptica ugrožena zbog utjecaja čovjeka, kako u urbanim tako u ruralnim područjima: gubitak staništa i hrane, zagađenost vodenih tokova, iskrčivanje velikih površina za poljoprivredne kulture, upotreba umjetnih gnojiva...
Smatramo da je potrebno zimi hraniti ptice jer ne možemo govoriti o prirodnom odabiru zato što današnje okruženje više nije prirodno i predstavlja prijetnju. Tako se, ipak, uspije sačuvati veći broj jedinki koje će onda u proljeće imati i veći broj mladunaca, čime im se povećavaju šanse za preživljavanje. Nadalje, ptice koje ne trpe glad imaju jači imunološki sustav i manje će obolijevati, a neke su bolesti ptica opasne i za čovjeka. Vrlo je važna i činjenica da se stvaranjem navike brige o životinjama kod mladih osoba potiče altruizam, briga za druge, ljubav prema prirodi i životinjama. I, dakako, ništa manje važno jest i samo zadovoljstvo povećanom prisutnošću ptica u vašem vrtu, čime zimski dani više nisu tako pusti i dosadni.
Ptice morate hraniti obvezno svaki dan, odnosno ako su pojele svu hranu. Ptice koje računaju na hranu koju im nudite mogu uginuti od gladi ako preskočite hranjenje. Hranilice možete kupiti ili izraditi sami. Bitno je pripaziti da imaju krović kako se hrana ne bi brzo smočila i trunula ili se smrzavala. Hranilice ne bojite jarkim bojama jer se toga ptice boje. Morate ih redovito (svakodnevno) kontrolirati, ako je hrana mokra ili smrznuta, treba je ukloniti i zamijeniti. Ako su hranilice velike pa ptičice ulaze u njih kako bi jele, često u hranilici ostaju prazne ljuske koje ptice ne mogu izbaciti pa vam se može činiti da je hranilica puna. Stoga je najbolje u takve hranilice stavljati količinu hrane dostatnu za jedan dan te svakodnevno hranu u cijelosti zamijeniti. Ako hranilice postavljate na stupove, pazite da se uz njih ne mogu popeti grabežljivci (mačke i sl.). Minimalna potrebna visina takvog stupa jest oko 1,5 m. Hranilice možete postaviti i na vanjski zid kuće, ispod krova, na staje, garaže, balkone. Nije nužno da imate vrt i drveće na koje ćete ih vješati, sve varijante su dobre.
Možete kupiti već pripremljenu hranu ili je možete prirediti sami. Koju ćete vrstu hrane ponuditi, ovisi o tome koje vrste ptičica želite hraniti. Predlažemo da kombinirate nekoliko vrsta hrana kako biste privukli što više vrsta ptičica – društvo je veselije.
Najnekvalitetnija hrana je kruh. Ako ga već dajete, tada neka to bude stari kruh sa sjemenkama, sitno natrgan. Njega će najradije jesti vrapci te ponekad i kosovi, zato nije uputno kruh stavljati u male hranilice. Preporučujemo da za kruh imate drugu hranilicu ili ga jednostavno ponudite na podu koji ste prethodno očistili. Nipošto ne smijete davati pljesnivi kruh, pun je aflotoksina! Ono što nije dobro za vas nije ni za ptice.
Primijetit ćete da ptice ne jedu isključivo jednu vrstu hrane, npr. sjemenje, već prehranu upotpunjuju i drugim namirnicama. Za ptice koje većinom jedu sjemenke (vrapci, zebe) osnovnu mješavine hrane čine sitnije sjemenke (u trgovinama potražite hranu za zebe), no uputno je pridodati sjemenke suncokreta, i to mješavine suncokreta (bijeli, šareni). Istina je da crni suncokret ima puno masnoća koje su potrebne za zimu, energent), no mješavina je preporučljivija.
Dvije su skupine ptica mesojeda – one koje se hrane na tlu (crvendać, palčić) i one koje se hrane na drveću (djetlići, sjenice). U principu hranite ih podjednako. Klasičnu ponudu hrane čine kugle ili štapići od loja ili slanine u koji su utisnute razne sjemenke. No, poslužit će i kriške slanine (što manje crvenog mesa), goveđi loj i kosti s masnoćama. Pripazite, ne smije biti soljeno! Također možete ponuditi komadiće čvaraka na očišćeni komad tla, no morate računati da će na to pohrliti vrapci, vrane i druge velike ptice, svi su oni zimi gladni. Mogućnosti su raznolike – čašice od jogurta, teglice za cvijeće ili čak ukrasne tikvice napunjene mješavinom loja i sjemenki koje se potom izbuše i objese na grane – sve su ideje koje dobro služe svrsi dobrodošle.
Ptice koje se hrane voćem (kosovi, drozdovi) većinom jedu na tlu jer ne mogu sletjeti na hranilice koje su obično manjih dimenzija. Stoga se hrana za njih servira na očišćenom dijelu tla ili se naprave veće hranilice, od 1 do 1,5 m iznad zemlje. Njima se nudi sitno sjeckano voće, treba ga svaki dan ponuditi svježe s obzirom na to da se vrlo brzo smrzava ili pak smežura, fermentira i sl. Zgodno je se u istu hranilicu servirati i sjemenke i voće pa ptice mogu birati.
Pticama koje žive uz ili na vodi (labudovi, patke) mogu se ponuditi kukuruz, pšenica i salata na obali ili u plićaku, no tek kada se ptice približe, jer inače potone. Ove ptice vole kruh, ali on nije za njih zdrav pa ga ipak izbjegavajte ako možete.
Ni za ptice grabljivice po zimi nema dosta hrane. Zato se može desiti da ćete ih vidjeti kako love vaše ptičice, posebice ako živite blizu šumaraka ili šuma. To vam zasigurno neće biti drago, ali imajte na umu da se ovdje uistinu radi o prirodnom odabiru gdje će sokoli ili slične ptice uspjeti uloviti bolesne ili vrlo slabe manje ptice. Nipošto ih se ne smije tjerati niti ubijati. Imajte na umu da je za ubijanje grabljivica (sve su zaštićene) propisana i visoka novčana kazna. Da biste ublažili ovu pojavu, u kasno poslijepodne ili sumrak možete na očišćeni dio zemlje postaviti hranu ( komadići mesa, sira i sl.) kako bi privukli miševe i druge glodavce. Tada će grabljivice loviti te životinje i manje će stradavati ptice. Poznato je da daleko veći broj ptica strada od domaćih životinja, npr. mačaka, nego od prirodnih neprijatelja, odnosno ptica grabljivca.
Uz hranu bi svakako bilo dobro da ostavite i vodu, pogotovo ako su vani temperature ispod nule, pa je "vanjska " voda zaleđena. Kontrolirajte je i redovito mijenjajte.