Propast Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i stvaranje komunističke Jugoslavije rezultiralo je nastankom velikog vala hrvatskih političkih izbjeglica od najmanje nekoliko desetaka tisuća ljudi. Stoga se u časopisima i novinama hrvatske političke emigracije mnogo pisalo i polemiziralo o tome kako je i zašto propala NDH, a pogotovo o predaji kod Bleiburga i događajima koji su uslijedili. Nadalje, spomenute su teme bile prilično zastupljene u političkom djelovanju hrvatskih emigranata, odnosno u antijugoslavenskoj promidžbi na Zapadu, zatim društvenom životu hrvatske političke emigracije te njezinoj kolektivnoj memoriji. Komemoriranje bleiburške tragedije i Križnog puta smatralo se važnim izrazom hrvatske nacionalne svijesti, dijelom nacionalnog identiteta. Od Sjeverne i Južne Amerike, do Australije te zapadne i sjeverne Europe svakog svibnja održavale su se mise zadušnice za ubijene, nakon čega bi uglavnom uslijedili komemorativni skupovi, na kojima su se rekonstruirali događaji ne samo s konca Drugog svjetskog rata nego se često prikazivala borba Hrvata za samostalnu državu, govorilo o progonima kojima su bili izloženi u prvoj jugoslavenskoj državi, zločinima četnika koji su provodili etničko čišćenje dijela Hrvatske te Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja etnički homogene velike Srbije te partizana predvođenih Komunističkom partijom Jugoslavije (KPJ). Za ilustraciju, može se izdvojiti i jedan upečatljiv primjer među tisućama – u Torontu je 15. svibnja 1985. godine za žrtve bleiburške tragedije i križnog puta pred gradskom vijećnicom održan skup na kojem je bilo oko 1000 Hrvata, prilikom čega je upaljeno 500 svijeća za navodno 500.000 ubijenih u poraću, a što su opširno popratili kanadski mediji. The Toronto Star je, npr., objavio kratki članak pod naslovom "Hrvatski obilježavaju godišnjicu" u kojem je među ostalim stajalo: "Hrvatska zajednica ovaj tjedan obilježava najcrnji trenutak u svojoj povijesti – pokolj pola milijuna hrvatskih nenaoružanih vojnika i civila prije 40 godina." Taj je događaj u ovim novinama čak nazvan hrvatskim holokaustom.
Propast NDH i polemike o predaji kod Bleiburga: Neki su tvrdili da je bolje da su izginuli braneći Zagreb
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Satelitske snimke pokazuju: Trump bacio 'majku svih bombi', samo one mogu zaustaviti nuklearni Iran
Izraelci su prethodno napali Taleghan 2 godine 2024., a zatim ponovno ciljali Parchin tijekom 12-dnevnog rata prošle godine. U oba slučaja, Iran je naknadno obnovio ključne objekte u kompleksu.
Ovu moćnu zemlju vode komunisti na papiru, ali nacionalisti u praksi
Narodna Republika Kina donijela je novi zakon o nacionalnom jedinstvu kojim želi asimilirati nacionalne manjine pa će u obrazovanju mandarinski jezik imati primat
Novi pravilnik ili kako natjerati mlade doktore da rade na selu
Mladim će se liječnicima za specijalizaciju više bodovati šest ili dvanaest mjeseci rada u seoskoj ambulanti ili hitnoj pomoći nego pisanje znanstvenog ra
Milanović tvrdi da Iran u Europi ne provodi terorizam: Istražujemo je li taj režim povezan s terorističkim akcijama u Europi
Kao iskušani briselski birokrat vjerojatno ima mišljenje i o odluci EU da IRGC stavi na popis terorističkih organizacija. Čak i ako su u službi dnevne politike, izjave predsjednika RH, koje su u očitu raskoraku s nalazima europskih sigurnosnih službi, nisu na razini vrhovnog vojnog zapovjednika.
Raspudići parkirali u sjenu, Trump zaglavio u pustinji, gdje ni sjene ni vode nema ni za lijek
Imala sam sve: mladost, ljepotu, slavu, ljubav, brak... ali nikad sve istovremeno – slavna je izjava Brigitte Bardot, a u sličnom je tonu i predsmrtni stih Leonarda Cohena: Nikog da se slijedi, nema se što reći – osim da se cilj nije uspio doseći. Do tog je sad i Trump došao
Pa naravno kako bi bilo bolje da su se branili pred Zagrebom ili pretvorili u gerilu, nego što su otišli mirno na pokolj.