Propast Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i stvaranje komunističke Jugoslavije rezultiralo je nastankom velikog vala hrvatskih političkih izbjeglica od najmanje nekoliko desetaka tisuća ljudi. Stoga se u časopisima i novinama hrvatske političke emigracije mnogo pisalo i polemiziralo o tome kako je i zašto propala NDH, a pogotovo o predaji kod Bleiburga i događajima koji su uslijedili. Nadalje, spomenute su teme bile prilično zastupljene u političkom djelovanju hrvatskih emigranata, odnosno u antijugoslavenskoj promidžbi na Zapadu, zatim društvenom životu hrvatske političke emigracije te njezinoj kolektivnoj memoriji. Komemoriranje bleiburške tragedije i Križnog puta smatralo se važnim izrazom hrvatske nacionalne svijesti, dijelom nacionalnog identiteta. Od Sjeverne i Južne Amerike, do Australije te zapadne i sjeverne Europe svakog svibnja održavale su se mise zadušnice za ubijene, nakon čega bi uglavnom uslijedili komemorativni skupovi, na kojima su se rekonstruirali događaji ne samo s konca Drugog svjetskog rata nego se često prikazivala borba Hrvata za samostalnu državu, govorilo o progonima kojima su bili izloženi u prvoj jugoslavenskoj državi, zločinima četnika koji su provodili etničko čišćenje dijela Hrvatske te Bosne i Hercegovine s ciljem stvaranja etnički homogene velike Srbije te partizana predvođenih Komunističkom partijom Jugoslavije (KPJ). Za ilustraciju, može se izdvojiti i jedan upečatljiv primjer među tisućama – u Torontu je 15. svibnja 1985. godine za žrtve bleiburške tragedije i križnog puta pred gradskom vijećnicom održan skup na kojem je bilo oko 1000 Hrvata, prilikom čega je upaljeno 500 svijeća za navodno 500.000 ubijenih u poraću, a što su opširno popratili kanadski mediji. The Toronto Star je, npr., objavio kratki članak pod naslovom "Hrvatski obilježavaju godišnjicu" u kojem je među ostalim stajalo: "Hrvatska zajednica ovaj tjedan obilježava najcrnji trenutak u svojoj povijesti – pokolj pola milijuna hrvatskih nenaoružanih vojnika i civila prije 40 godina." Taj je događaj u ovim novinama čak nazvan hrvatskim holokaustom.
Propast NDH i polemike o predaji kod Bleiburga: Neki su tvrdili da je bolje da su izginuli braneći Zagreb
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Žene u mirovini majčinski dodatak mogu ostvariti samo ako se zaposle
Naknada za djecu smanjila zaostatak za muškim mirovinama na samo 19 eura, 714 prema 733 eura
Zbog eksplozija skladišta oružja kod Kijeva otpuštena dva direktora državnih tvrtki
Ukroboronprom, također poznat kao Ukrajinska obrambena industrija, najveći je ukrajinski državni proizvođač obrambene opreme.
Strateško buđenje: Pariz šalje poruku o novoj europskoj sigurnosti
Ovogodišnji mimohod povodom Dana pada Bastille održava se pod motom “Strateško buđenje Europe”, kao demonstracija jačanja europske obrane i potpore Ukrajini
Suprotno od onoga što bi se htjelo: velikohrvatska (kao čistohrvatska) ideja vodi u malohrvatsku kulturu
Nacionalizam je odlučio rebrendirati Baniju (s Kordunom je teže, pa se zato uglavnom ne spominje), ako ne i izbrisati je iz kolektivne memorije
Što će biti ako Zalužni doista postane ukrajinski Eisenhower
U kolumni koju je napisao za londonski The Telegraph Valerij Zalužni napisao je i rečenicu koja signalizira što bi se moglo dogoditi ako doista izađe na izbore i pobijedi Volodimira Zelenskog
Pa naravno kako bi bilo bolje da su se branili pred Zagrebom ili pretvorili u gerilu, nego što su otišli mirno na pokolj.