Prodaja robe ispod nabavne cijene šteti OPG-ovima

Umjesto da radi na strategiji prehrambene sigurnosti, kako to rade svi njegovi europski kolege, te da zaštiti i potiče podizanje konkurentnosti lokalne proizvodnje, ministar gospodarstva izabrao je napad na domaće poljoprivrednike i stao u zaštitu najjače karike u lancu – trgovaca. Prodaja robe ispod nabavne cijene u trgovinama štetna je za dobavljače – najčešće OPG-ove, ali i za male trgovce, kompletnu prehrambenu industriju te u konačnici i za same građane, jer smanjuje izbor i dugoročno dovodi do povećanja cijena. Uvođenje zaštitne, odnosno minimalne cijene proizvoda nužno je za očuvanje tržišta i prava proizvođača – poručili su jučer iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) čije je članove posebno naljutila najava Ante Šušnjara o popuštanju propisa o prodaji ispod nabavne cijene, čime trgovci više ne bi bili u riziku od sankcija.

Razumne cijene, a ne monopol

Šušnjarova najava došla je, naime, nakon 'kažnjavanja' domaćeg trgovačkog lanca Tommy s više od 200 tisuća eura, nakon što ga je AZTN još 2023. 'ulovio' kako je odobrio popuste od 10% na akcijsku maloprodajnu cijenu 12 proizvoda, pa je ona bila niža od nabavne. Tommy se branio kako je riječ bila o popustu za umirovljenike, čin solidarnosti koji su ondje u potpunosti sami financirali, bez tereta za dobavljače, dok AZTN smatra kako takvi postupci mogu biti uvertira i za moguću ucjenu proizvođača/dobavljača u danjim nabavama te istiskivanje konkurencije, malih trgovaca i OPG-ova koji si takvo što ne mogu priuštiti, a kad istisnu "manje konkurente i ostanu gotovo sami na tržištu, više ih ništa ne sprečava da počnu povećavati cijene i ukidati popuste". I dok Šušnjar poručuje kako se "mora razumjeti trgovinu i njezinu propulzivnost jer je katkad bolje da se neke stvari prodaju, možda i ispod cijene, nego da propadaju", iz HPK tvrde kako bi nam nam primjer trebale biti prakse drugih država, koje su propisivanjem kvalitete osnovnih proizvoda eliminirale nelojalnu konkurenciju i bolje pozicionirale domaći proizvod.

– Ako trgovački lanci žele snižavati cijene, neka to čine, ali ne na štetu poljoprivrednika. Cilj je stabilizirati tržište, osigurati dostupnost zaliha i održive, razumne cijene za potrošače. Odluke ne smiju ići na štetu primarnog sektora ili građana – izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.

Nije sve nepoštena praksa

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako se direktiva EU br. 633 iz 2019. kojom se regulira "nepoštena trgovačka praksa" u Hrvatskoj često interpretira kako propis koji bi trebao štiti potrošača od fluktuacija cijena. No ona, tvrdi, samo uređuje poslovne odnose između poduzeća koja sudjeluju u lancu opskrbe i ne može biti podloga za intervencije Vlade i Vladinih agencija.

– Ekonomski sustav EU temelji se na slobodi tržišne konkurencije. Dozvoljava, dakle, slobodu poduzetnika koji prodaju robe i usluge na malo da slobodno formiraju cijene, osim u izuzetnim, strogo reguliranim djelatnostima poput lokalnih monopola u pružanju komunalnih usluga. U tom je smislu potpuno neobično da se Vlada i Vladine agencije, u ovom slučaju AZTN, upliću u formiranje cijena u maloprodaji – kaže Novotny. Ako trgovački lanci u svojoj konkurentskoj borbi nastoje privući kupce posebnim aktivnostima unapređenja prodaje, poput posebnih sniženja skupinama kupaca, kao što su umirovljenici, to je njihovo puno pravo, ustvrdio je te dodao kako ovakve aktivnosti nisu, dakako, u funkciji socijalnih politika, za koje trgovački lanci ne mogu biti odgovorni, već takve politike mora donositi Vlada.

Konzultant za trgovinu Dragan Munjiza kaže da vjeruje kako je pojam prodaje robe ispod nabavne cijene uveden da se zaštite proizvođači, posebice domaći, kao i manji trgovci koji zbog veličine imaju slabije nabavne uvjete da bi se zadržala ravnopravna tržišna utakmica. Međutim, uvođenje jasno definiranih izuzetaka – i po postotku koji bi bio dopušten i po dužini trajanja može doprinijeti borbi protiv porasta cijena i omogućiti stanovništvu da se u određene dane tjedna opskrbi povoljnije. Primjerice, u danu za umirovljenike popusti bi mogli ići do maksimalno 2 – 3% ispod nabavne cijene, 1 – 2 puta mjesečno – smatra Munjiza, a trošak bi podijelili trgovci i dobavljači u zajedničkom dogovoru. K tome, država bi, poručuje, mogla sniziti i PDV, koji je sada u prosjeku jedan od najviših unutar EU zone, na širu lepezu prehrambenih proizvoda.