Njemački tjednik Der Spiegel i njegovi međunarodni partneri objavili su rezultate višemjesečne istrage koja, kako navode, otkriva dosad nepoznate razmjere vojne suradnje Rusije i Kine. Prema njihovim tvrdnjama, tajni dokumenti pokazuju da dvije države ne surađuju samo u području trgovine i tehnologije, već razmatraju i zajedničke projekte povezane s oružanim sustavima, protuzračnom obranom i vojnim tehnologijama. Istraživanje su proveli novinari Spiegela, ruskog istraživačkog medija The Insider i francuskog lista Le Monde. Kako navode, došli su do internih dokumenata s više desetaka stranica, uključujući prezentacije, popise sudionika i zapise sa sastanaka ruskih i kineskih vojnih predstavnika.
Prema objavljenim informacijama, jedno od ključnih tajnih okupljanja održano je u prosincu 2024. u Jekaterinburgu, gdje se sastalo oko 80 visokih predstavnika ruskih i kineskih oružanih snaga, obrambene industrije i državnih institucija. Sastanak je održan u okviru tzv. "Rusko-kineskog foruma za vojnu tehnologiju", za koji Der Spiegel tvrdi da je godinama bio gotovo nepoznat javnosti.
Sudionicima su, prema dokumentima, unaprijed bile određene posebne upute o tajnosti. Vojni predstavnici trebali su nositi zimske uniforme, civili odijela i kravate, a sudionicima je bilo zabranjeno iznositi informacije o sadržaju sastanka. "Zabranjeno je davati informacije o sadržaju foruma, davati intervjue medijima ili prosljeđivati bilo kakve informacije", navodi se u uputama koje su dobili sudionici.
Prema pisanju Spiegela, dokumenti pokazuju da Rusija i Kina razgovaraju o razvoju zajedničkih vojnih tehnologija, uključujući sustave protuzračne i proturaketne obrane. Jedan od sastanaka održan je u Moskvi 2023. godine, a u dokumentima se navodi dogovor o "produbljenoj tehničkoj suradnji u području zračne i raketne obrane". Planirani sustav trebao bi, prema navodima njemačkog lista, moći presretati balističke i hipersonične projektile. Justin Bronk iz britanskog instituta Royal United Services Institute ocijenio je da projekt izgleda kao pokušaj stvaranja obrane protiv naprednih američkih raketnih sustava. "Cilj je očito zaštititi i Kinu i Rusiju od preciznih udara velikog dometa", rekao je Bronk.
Posebnu pažnju kineskih i ruskih vojnih stručnjaka, prema dokumentima do kojih je došao Der Spiegel, privukao je satelitski sustav Starlink američke tvrtke SpaceX, koji je postao ključan za ukrajinsku vojsku tijekom rata. Ukrajinske snage koriste Starlink za komunikaciju na bojištu, upravljanje dronovima i koordinaciju operacija. U jednoj kineskoj prezentaciji iz 2023. godine Starlink se opisuje kao važna prednost ukrajinske vojske, a predložene su i mogućnosti borbe protiv tog sustava, uključujući ometanje signala, kibernetičke napade ili napade na satelite. Prema pisanju Spiegela, Rusija se nakon ograničenja pristupa Starlinku za svoje snage počela oslanjati na kineska rješenja za povezivanje dronova i komunikaciju duž bojišnice.
Autori istraživanja navode da se između Moskve i Pekinga razvija svojevrsna podjela u kojoj obje strane nadopunjuju svoje slabosti. Rusija, prema toj analizi, donosi iskustvo stvarnog rata u Ukrajini, dok Kina osigurava naprednu elektroniku, poluvodiče i proizvodne kapacitete. Pavel Luzin iz američkog think tanka Saratoga Foundation rekao je da se dio vojne trgovine odvija kroz sustave koji nisu javno vidljivi. "Postoje industrijski katalozi u kojima piše tko što proizvodi. Neke stvari mogu se otvoreno kupiti, za druge se očito organiziraju događaji poput rusko-kineskog foruma", rekao je Luzin.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul rekao je da su informacije o opsegu kineske potpore ruskoj vojsci "izuzetno zabrinjavajuće". "Kina mora znati da to zadire u samu srž europskih sigurnosnih interesa", rekao je Wadephul. Dodao je kako svaka pomoć ruskom ratu protiv Ukrajine produljuje sukob i povećava patnju. Kinesko veleposlanstvo u Berlinu odbacilo je navode istraživanja. U priopćenju su tvrdili da su takve tvrdnje "bez ikakve činjenične osnove" te da suradnja Kine i Rusije "nije usmjerena protiv trećih strana". Der Spiegel zaključuje da se zbog sve dublje suradnje Moskve i Pekinga povezuju dva velika sigurnosna izazova koja se dugo promatraju odvojeno – rat u Ukrajini i napetosti oko Tajvana. Prema autorima istraživanja, Rusija i Kina zasad nemaju formalni vojni savez, ali ih povezuje zajedničko suprotstavljanje američkom utjecaju i postojećem međunarodnom poretku.
Veleposlanik Ukrajine u Velikoj Britaniji Valerij Zalužnji, koji je bio na čelu ukrajinskih oružanih snaga na početku rata s Rusijom, u autorskom tekstu za britanski "Telegraph" predstavio je stratešku analizu u kojoj otvoreno upozorava Zapad na opasne zablude u procjeni tekućeg sukoba u Istočnoj Europi. "Ovo više nije rat brzih manevara. Ovo je rat iscrpljivanja. Moskva je svjesna ove ravnoteže "međusobnog poricanja" pobjede i sada svoju strategiju temelji na ekonomskom i psihološkom lomljenju Ukrajine, koristeći veće rezerve ljudske snage i jače industrijske kapacitete. Rusija nastavlja borbu i nije pokazala namjeru završiti rat pod uvjetima koji bi značili priznanje poraza. U tim uvjetima Putin mobilizira Ruse da pokrenu industriju jer je to ključno za nastavak rata. Nedavni ukrajinski napadi dronova na rusku kritičnu infrastrukturu, rafinerije nafte i luke diljem zemlje samo su ojačali rusku odlučnost da nastave borbu. "