Prema ruskom ustavu, Putinov mandat istječe 2036. godine, a predsjedničke inauguracije tradicionalno se održavaju 7. svibnja. Kad je Putin pokrenuo rat 2022. godine, vjerovao je da će to osigurati da njegovo ime uđe u povijesne knjige kao jednog od najvećih ruskih vođa. Umjesto toga, neuspjela invazija ga je učinila vjerojatno slabijim nego ikad u njegovoj 26-godišnjoj vladavini. Umjesto pobjedničkih parada u Kijevu, Putin je sve više zabrinut zbog zavjere članova ruske političke elite da ga svrgnu s vlasti ili čak ubiju dronovima, prema procuriloj procjeni neimenovane europske obavještajne agencije. Times u svojoj nalizi podsjeća da se u izvješću, koje je dostavljeno zapadnim medijima, navodi da je Kremlj pojačao sigurnosne mjere oko Putina, uključujući zabranu dužnosnicima koji rade s njim da koriste telefone s pristupom internetu. On i njegova obitelj prestali su posjećivati svoje luksuzne rezidencije, a Putin navodno provodi tjedne u bunkerima, uključujući i one u Krasnodarskom kraju na jugu Rusije. Nakon što je u veljači u američko-izraelskom zračnom napadu ubijen ajatolah Ali Khamenei, iranski vrhovni vođa, Rusija je u Moskvi ugasila mobilne internetske usluge. Ograničenja su najteže pogodila središte grada. Vjeruje se da je potez potaknut izvješćima da je Izrael uspio pratiti kretanje Khamneija i drugih visokih iranskih dužnosnika hakiranjem uličnih nadzornih kamera. U Moskvi postoji 250.000 CCTV kamera, a Kremlj je bio zabrinut da bi Putin mogao biti meta Ukrajine ili drugih neprijatelja na sličan način, prema oporbenim osobama i ruskim medijima.
Kremlj je rekao da je obračun s iranskim vođama, koji je izazvao široko rasprostranjeni bijes u Moskvi, bio nužan kako bi se spriječili ukrajinski napadi. Nije spomenuo nikakve konkretne strahove za Putinovu sigurnost. Međutim, Tsargrad, ultranacionalistička web stranica u Moskvi, rekla je da je neviđena zabrana mobilnih internetskih usluga vjerojatno izravna posljedica "nemilosrdnog lova" Izraela i njegovog američkog saveznika na iranske vođe. "Pojavile su se nove tehnologije: umjetna inteligencija, sustavi nadzora i kamere koje nam omogućuju praćenje kretanja ljudi", rekao je za ukrajinsku televiziju Dmitrij Gudkov, bivši ruski zastupnik koji je sada u egzilu. "Dakle, mislim da Putin prvenstveno procjenjuje ovu situaciju i razmišlja o vlastitoj sigurnosti. Putin već ima ogromnu razinu sigurnosti, ali događaji poput ovog svakako bi mogli povećati njegove strahove", dodao je. U europskom izvješću tvrdi se da je Sergej Šojgu, bivši ministar obrane i predsjednik ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost, "povezan s rizikom od državnog udara, budući da i dalje ima značajan utjecaj unutar visokog vojnog zapovjedništva".
Šojgu se nekoć smatrao iznimno bliskim Putinu, a neki su ga spominjali i kao potencijalnog nasljednika. Međutim, Ruslan Tsalikov, njegov bivši zamjenik ministra obrane i bliski suradnik, uhićen je u ožujku zbog optužbi za korupciju, što bi, prema izvješću, moglo biti upozorenje Šojguu. Izvješće nije moglo biti neovisno provjereno, a njegova pojava potaknula je sumnje da je možda riječ o pokušaju zapadnih obavještajnih službi da izazovu razdor u Moskvi.
Čak su i prognane oporbene osobe izrazile sumnje da Šojgu ima potencijal ili želju ići protiv Putina. Andrej Pivovarov, oporbeni političar koji je pušten iz ruskog zatvora tijekom razmjene zatvorenika između Istoka i Zapada 2024. godine, rekao je o Šojguu: "On je predmet ismijavanja. Malo je vjerojatno da bi ozbiljno mogao računati na odanost ljudi, posebno onih u sigurnosnim snagama".
Međutim, nema sumnje da je nezadovoljstvo stvarno. Prema Vtsiom-u, državnoj anketnoj tvrtki, Putinova stopa odobravanja pala je sa 77 posto u prosincu na 65 posto u travnju, što je najniža razina otkako je 2022. naredio ulazak tenkova u Ukrajinu.
Putin je u prošlosti izvodio trikove kako bi zaobišao ograničenja mandata. Godine 2008., nakon što je završio svoj drugi mandat na vlasti, prešao je na mjesto premijera dok mu je Dmitrij Medvedev, njegov odani pomoćnik, čuvao mjesto u Kremlju prije nego što je Putinu dopustio povratak na predsjedničku dužnost 2012. godine. Kremlj je 2020. godine "resetirao" Putinova ograničenja mandata nakon pažljivo vođenog referenduma koji mu je omogućio da ostane na vlasti još 16 godina. Osigurao je peti mandat 2024. godine i na putu je da prestigne Staljina kao najdugovječnijeg vođu od Ivana Groznog, piše Times u analizi.
Ipak, rat u Ukrajini narušio je Putinovu sliku nepogrešivog nacionalnog vođe i premda su izvješća o uroti za državni udar možda preuranjena, nekoliko bivših lojalista progovorilo je posljednjih tjedana. Među njima su Victoria Bonya, poznata zvijezda čiji je video obraćanje u kojem optužuje Putina za ignoriranje ruskih problema pregledano više od 30 milijuna puta, te Ilya Remeslo, odvjetnik koji je nekoć bio poznat po pisanju optužbi protiv oporbenih aktivista. Nakon što je u ožujku napao Putina, Remeslo je prisilno smješten u psihijatrijsku ustanovu u Sankt Peterburgu na mjesec dana. Nakon puštanja na slobodu, udvostručio je svoje kritike Putina i predvidio skoru promjenu vlasti. "Ljudi u administraciji i vladi potajno mrze Putina", rekao je u intervjuu s Ksenijom Sobčak, ruskom slavnom osobom. "Mrze ga jer im je sve oduzeo. Više ne mogu uživati u privilegijama koje su nekada imali. Duboko sam uvjeren da ćemo u roku od godinu dana vidjeti vrlo velike promjene. Slom starog sustava i rođenje novog. Bit će to nešto poput palačnog udara. Probudit ćemo se u drugačijoj zemlji", kazao je tada. Remeslo je tvrdio da je radio za rusku predsjedničku administraciju, gdje je, kako je rekao, bio zadužen za borbu protiv oporbe. Sukladno tome, nagađalo se da je njegova kritika Putina bila dio zakulisne borbe za vlast čiji je ishod još uvijek nejasan.
Operacija nasljednik
Putinova vladavina započela je na Staru godinu 1999., kada je bolesni predsjednik Jeljcin neočekivano objavio da se prijevremeno povlači. Na njegovo mjesto imenovao je Putina, bivšeg šefa sigurnosne službe FSB-a kojeg je Kremlj zadužio da osigura sigurnost Jeljcina i njegove obitelji. Više od četvrt stoljeća kasnije, ostarjeli Putin možda je odlučio da je vrijeme da počne planirati vlastiti prijenos vlasti na pažljivo odabranog nasljednika.
Abbas Gallyamov, politički analitičar u egzilu i bivši Putinov pisac govora, rekao je: "Putin živi dan po dan. Dakle, on trenutno ništa ne isključuje. Ne isključuje mogućnost da bi možda želio otići. Razmatra nasljednike, različite ljude, pokušavajući shvatiti tko je od njih najprikladniji za koje zadatke" Putin je 2025. godine rekao da "uvijek razmišlja" o tome tko bi mogao vladati Rusijom nakon njega, ali nije nikoga imenovao. Međutim, analitičari su imenovali moguće nasljednike. Među njima su: Aleksej Djumin, bivši tjelohranitelj koji je ključni pomoćnik, Sergej Sobjanin, gradonačelnik Moskve i Dmitrij Patrušev, zamjenik premijera.
Patrušev je također sin Nikolaja Patruševa, tvrdokornog dužnosnika koji Putina poznaje desetljećima. James Rodgers, autor knjige Povratak Rusije , o korijenima sukoba Kremlja sa Zapadom, rekao je: "Iako vjerojatno nije odlučio o imenu, možda čak postoji i uži izbor. Nitko na tom užem izboru vjerojatno ne zna da je na njemu, barem ne još". Međutim, predaja vlasti bila bi puna opasnosti, čak i ako Putin izabere svog nasljednika. Kritičari kažu da bi nakon što napusti dužnost mogao biti procesuiran zbog korupcije ili drugih zločina dok novi čovjek nastoji ojačati svoj autoritet. U konačnici, međutim, ni Putin vjerojatno ne zna njegove točne planove, prema Gallyamovu, kojeg je Kremlj označio kao "stranog agenta". "Pokušava držati sve mogućnosti otvorenima", rekao je.
Godine 2023., nakon neviđene oružane pobune protiv Moskve koju je poduzeo Jevgenij Prigožin, šef Wagnerovih plaćenika, šuškalo se da Putinov utjecaj slabi. Međutim, Prigožinova smrt u avionskoj nesreći dva mjeseca kasnije poslužila je kao podsjetnik da Putin neće tolerirati nikakve izazove svojoj vladavini, rekao je Gallyamov. "Nakon Prigožinova ubojstva, svi su se uplašili i shvatili da je Putin spreman prerezati grkljane radi vlasti“, rekao je dodajući da su nakon ovoga, svi ti razgovori o nasljedniku prestali.
Iako ne postoje čvrsti dokazi da su šefa Wagnera ubili agenti Kremlja, široko se vjeruje da je Putin naredio njegovo ubojstvo. Alexandra Prokopenko, analitičarka u Carnegie Russia Euroasia Centreu, koja je bila savjetnica u Ruskoj središnjoj banci do potpune invazije na Ukrajinu, rekla je da, iako je nezadovoljstvo možda rašireno, nitko u eliti ne bi otvoreno priznao da gaji ambicije o nasljedstvu Putina, ili čak ponudio alternativnu viziju za Rusiju. "Ruska elita ne sudjeluje u politici i čak ne razmišlja u tom smjeru jer je sustav pažljivo tako osmislio Putin", rekla je. Za mnoge u eliti, umorne od rata u Ukrajini i transformacije Rusije u neototalitarnu državu, najgori scenarij je da će Putina naslijediti još agresivniji političar koji će dodatno eskalirati kampanju političke represije Kremlja, rekao je Gallyamov. "Razgovor nije toliko o tome tko će biti nasljednik - nije kao da sjede i biraju - već više o tome da se elita boji da će jastrebovi konačno preuzeti vlast u zemlji, a onda uopće neće biti života“, dodao je.
Ipak, Putin uživa u vrhunskoj zdravstvenoj skrbi i rijetko pije. Unatoč stalnim glasinama da možda pati od smrtonosne bolesti, nema čvrstih dokaza da je lošeg zdravlja. Godine 2022. William Burns, tadašnji šef CIA-e, rekao je da obavještajna izvješća sugeriraju da je ruski vođa "potpuno previše zdrav". Putin i kineski predsjednik Xi prošle su godine uhvaćeni kako raspravljaju o načinima produljenja životnog vijeka. Ruski je čelnik u prevedenim komentarima tijekom posjeta Pekingu rekao: "Biotehnologija se neprestano razvija. Ljudski organi mogu se kontinuirano transplantirati. Što dulje živite, to postajete mlađi, pa čak i možete postići besmrtnost".