Kako je jedna od najmoćnijih europskih zemalja došla do kritične točke: Prijeti joj kolaps?

Mnoga od najvećih europskih gospodarstava suočavaju se s problemom javnog duga, no situacija u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj poprima poseban osjećaj hitnosti. Tržišta obveznica sve oštrije kažnjavaju neuspjehe u kontroli javnih financija u vrijeme kada globalni gospodarski rast otežavaju ratovi, trgovinski sukobi i carine. Prinosi na državne obveznice, koji odražavaju rizik koji investitori percipiraju prilikom ulaganja u dug neke zemlje, u porastu su diljem zapadnih gospodarstava, no Francuska i Velika Britanija bilježe najveće skokove, a njihove uzlazne putanje sve više odstupaju od konkurenata. Rastući prinosi znače veće troškove servisiranja duga, što izravno smanjuje raspoloživa sredstva za druge prioritete, poput zdravstva, obrazovanja ili infrastrukture. U Ujedinjenom Kraljevstvu, nervoza tržišta očita je uoči jesenskog proračuna, dok se u Francuskoj nazire potencijalna kriza već sljedeći tjedan. Francuska se suočava s dugogodišnjim problemom prekomjerne javne potrošnje, a politička volja za njezinim obuzdavanjem čini se gotovo nepostojećom.

Francuski premijer François Bayrou suočen je s ozbiljnim izazovima. Njegov plan smanjenja proračuna za 44 milijarde eura, koji uključuje zamrzavanje potrošnje i ukidanje dva državna praznika, nailazi na snažan otpor oporbenih skupina. Bayrouova manjinska vlada suočava se s glasovanjem o povjerenju u ponedjeljak, a oporba odbija pružiti podršku. Ako vlada padne, predsjednik Emmanuel Macron najvjerojatnije će pokušati imenovati novog premijera, no odbio je raspisati prijevremene izbore prije kraja svog mandata 2027. godine. Ankete pokazuju da javnost želi izbore, a bijes zbog političkog zastoja ponovno raste, podsjećajući na prosvjede "žutih prsluka" iz 2018. i nasilje zbog mirovinskih reformi, stoji u analizi Sky Newsa.

Francuski javni dug dosegnuo je 3,35 bilijuna eura na kraju prošle fiskalne godine, što čini 114% godišnjeg BDP-a – rekordna razina koja kontinuirano raste već više od dva desetljeća. Proračunski deficit iznosi 5,8%, gotovo dvostruko više od 3% koje dopušta Europska unija. Bayrouov plan predviđa smanjenje deficita na 4,6% do 2026., no pad vlade mogao bi ugroziti te ciljeve. U usporedbi, britanski dug iznosi 2,9 bilijuna funti, odnosno 96,3% BDP-a, što je i dalje zabrinjavajuće, ali nešto povoljnije od francuske situacije. Prošli tjedan francuski ministar financija Eric Lombard izazvao je buru izjavom da bi Francuska mogla zatražiti pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ako ne uspije stabilizirati svoje financije. Iako su kasnije uslijedila uvjeravanja da to nije vjerojatno, prinosi na 30-godišnje francuske obveznice dosegnuli su najvišu razinu u 16 godina. Analitičari Nomure upozoravaju da bi pad Bayrouove vlade i neuspjeh u usvajanju proračuna za 2026. mogli dovesti do zamrzavanja proračuna za 2025., povećavajući deficit u odnosu na projekcije Europske komisije.

Smanjenje deficita u Francuskoj otežava nedostatak konsenzusa o tome tko bi trebao snositi teret štednje. Sindikati i prosvjedničke skupine već planiraju nacionalnu kampanju od 10. rujna, signalizirajući mogućnost novih društvenih nemira. Ako politički kompromis izostane, tržišta obveznica mogla bi potpuno izgubiti povjerenje, što bi povećalo troškove zaduživanja i gurnulo Francusku u dublju krizu. Intervencija Europske središnje banke putem zajma čini se vjerojatnijom od pomoći MMF-a, no obje opcije ukazuju na ozbiljnost situacije. Iako trenutačna rasprodaja obveznica odražava rastući osjećaj krize, kolaps povjerenja investitora još nije na vidiku. Međutim, Francuska i Velika Britanija moraju hitno pronaći ravnotežu između fiskalne discipline i političke stabilnosti kako bi izbjegle daljnje ekonomske turbulencije. Dok se Ujedinjeno Kraljevstvo priprema za jesenski proračun, sva pažnja usmjerena je na Francusku, gdje bi sljedeći tjedan mogao donijeti ključne odluke za budućnost zemlje.