Koliko ste se puta u trgovini našli u dilemi je li cijena nekog proizvoda u eurima prihvatljiva ili je previsoka? Mnogima je uvođenje eura poprilično otežalo svakodnevni odlazak u kupovinu ili su općenito izgubili osjećaj za cijene i vrijednost usluga i proizvoda. Hrvatska je euro uvela prije nešto više od dvije godine, a mnogi još uvijek cijene u eurima preračunavaju u kune. O tome kako se priviknuti na gledanje cijena u eurima često se govori na društvenim mrežama i forumima, a svatko ima svoj način kako barata i preživljava s novom valutom. Hrvatica se o izazovima s eurom požalila na Redditu gdje je nastala rasprava. "Kako se naviknuti na euro? Ne znam kako objasniti, ali za kune sam imala baš osjećaj, znala sam točno koliko što vrijedi, što je jeftino, što je skupo. Čak sam i lakše pamtila cijene artikala koje uzimam. Dakle, nije stvar da nešto ne mogu platiti jer nemam nego NE ŽELIM dati npr. 7 € za veliku Milku.. shvaćam da nemam još uvijek onaj OSJEĆAJ što je prihvatljivo, što nije, sve mi je varljivo jer je ogroman raspon npr. od 1,00 € do 1,99 €, svaka decimala je važna", stoji u objavi. Mnogi korisnici su dali savjete i priznali da još uvijek koriste aplikacije za pretvaranje valuta ili pak nekom svojom logikom "računaju napamet". "Zapamtiš si da je cca 1.3e = 10kn, 13e =100kn. 26e =200kn" objasnio je jedan korisnik dok drugi tvrdi da je najbolje računati se po tome da je 30 eura oko 200 kuna. "Hrvati ponovno ne znaju osnovnu matišu", jedan je od odgovora na komentare.
Mnogi smatraju da je preračunavanje i nakon dvije godine potpuna glupost te da su se do sad već svi trebali prilagoditi novoj valuti. "Uspoređivanje cijena na decimale je siguran put za ludnicu", istaknuo je u komentaru zgroženi Hrvat. "Pitaj baku, ona je promijenila bar 5,6 valuta u životu", dobacio je drugi. No većina komentara slaže se u jednom, a to je da pretvaranje u kune treba otići u zaborav. Kako bi čim prije uspjeli ostaviti kunu u prošlosti najvažnije je prestati o njoj razmišljati, jer ipak se ona neće vratiti. Često se za lakši prelazak savjetuje zaokruživanje na okrugle brojeve da bi se barem približno dobio osjećaj kolika je cijena nekog proizvoda, dok bi u nekom trenutku bilo kakvo preračunavanje trebalo postati suvišno. "Moj je trik da množim, odnosno dijelim, s 10. Nije točno, znam, ali je dovoljno blizu kad želim nekakav osjećaj na brzinu. Vjerojatno bi trebao s 8 kao ti. Coca-Cola od pola litre prije 15 godina bila 5 kuna, a sad je u eurima 9 kuna", objasnio je Hrvat u komentaru.
Jedan od korisnika napisao je i konkretne načine kako pronaći najpovoljnije cijene proizvoda, za one koji su zabrinuti da zbog cijena u eurima neće primijetiti da je proizvod preskup. "Kune su prošlost, dakle suludo preračunavat. Po tome ispada da su i prije stvari skuplje bile kod nas u kunama nego vani u eurima samo sto ljudima nije bilo fora preračunavat jer ih je bilo briga. Realno svega SE nađe povoljnije u raznim dućanima, Milku ili bilo koju Dr čokoladu je suludo uopće kupovat. Planirana unaprijed kupovina i racionalna potrošnja može ti uštedit nešto jedino ako si takav karakter. Ekipa se loži na cijene Ariela, Nutelle, Milke, Coca cole itd kao da su to jedini proizvođači na svijetu. Imaš aplikaciju koja ti izbacuje usporedbe cijena i letke na tjednoj bazi ako si bas cicija. Kad staviš na papir najviše love ode na pizdarije koje ti nužno i ne trebaju", odgovorio je ljutito na raspravu.
Problem s eurom je i veća vrijednost kovanica nego što je bila s kunama. Tako je čest problem ostavljanje "bakše" konobarima gdje je nekad prihvatljivo bilo ostaviti kovanicu od dvije kune da bi sada imali kovanicu od dva eura koja vrijedi 15 nekadašnjih kuna. "Meni su kovanice problem jer ih ima previše a i vrijede više", piše frustrirani korisnik koji tvrdi da mu problem stvara situacija kao što je zaglavljena kovanica u kolicima trgovina koja, ako se radi o 1-2 eura, i nije toliko bezvrijedna. "Kovanice su problem jer kad mi trebaju, nemam ih, a kad ih imam hrpu, još mi uvijek fali koji cent za platit ono što trebam, pakao", stoji u odgovoru. "Sa kunama ti je bilo lakše jer su jako malo vrijedile pa si imao širok raspon, dok danas recimo svi u glavi ako je nešto 100 eura to je relativno jeftino dok je 756 kuna već znatna svota", požalio se drugi komentator.
Promjenom valute došlo je i do inflacije i promjena u cijenama, a s obzirom da su ljudi godinama koristili kune kao referencu za cijene i troškove, prelazak na euro izazvao je osjećaj nesigurnosti. Uvođenje eura utječe i na mentalitet potrošnje. Ljudi često osjećaju otpor prema promjenama, osobito kad se radi o nečemu važnom kao što je novac.
Nikad prežaljena kuna. Još uvijek iz nostalgije nosim 10 kuna u novčaniku.