Na vlasti je već godinama, a sada se suočava s najvećim političkim izazovom u svojoj karijeri. Mađarski premijer Viktor Orbán jača protuukrajinsku kampanju dok ankete pokazuju kako zaostaje za izazivačem Péterom Magyarom uoči parlamentarnih izbora 12. travnja. Orbánova retorika sve je oštrija, a odnosi Mađarske i Ukrajine posljednjih su tjedana posebno napeti. Okidač za najnoviji krug napetosti s Kijevom bila je ukrajinska tvrdnja da će trebati nekoliko tjedana za popravak naftovoda kojim se doprema ruska nafta u Mađarsku, a koji je navodno oštećen u ruskom napadu dronom. Kao odgovor, mađarski premijer blokirao je daljnje sankcije EU-a Rusiji te dodatni zajam Ukrajini od 90 milijardi eura. Nakon toga, Mađarska je zaplijenila dva oklopna vozila u vlasništvu Oschadbanke, ukrajinske državne štedionice, i uhitila sedam Ukrajinaca koji su ih pratili. Konvoj je prevozio desetke milijuna eura u gotovini i zlatne poluge iz Beča u Kijev, a Budimpešta je sugerirala da se radi o pranju novca. Orbana, inače, mnogi smatraju najprijateljskijim čelnikom prema Kremlju u Europskoj uniji. Naime, on je više puta kritizirao i ometao pomoć Kijevu dok je produbljivao ekonomske veze s Moskvom. I krajem studenoga je, podsjetimo, bio u Moskvi kod ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dvojica čelnika tada su razgovarala o energetskoj suradnji i mirovnim pregovorima o Ukrajini, a Putin je pohvalio Orbana zbog "uravnoteženog" stava prema ratu u Ukrajini.
Viktor Orbán rođen je 31. svibnja 1963. godine. Njegova je obitelj isprva, živjela u skučenoj kući očevih roditelja. Kada je Orbán imao deset godina, zbog svađa između njegove majke i bake, obitelj se preselila u oronulu kuću u Felcsútu gdje je odrastao u skromnim uvjetima. Orbán je, kao i njegova braća i sestre, radio na poljima. Oni su vadili, sortirali krumpire, hranili svinje i kokoši. Kuća nije imala vodu pa je "nezaboravnim" opisao kada je s 15 godina koristio kupaonicu i imao toplu vodu iz slavine. Situacija za obitelj se poboljšala 1970-ih i 1980-ih kada je njegov otac stekao sveučilišnu diplomu i napredovao, prenosi ECPS navode autora Paula Lendvaia.
Viktor Orbán diplomirao je pravo na Sveučilištu u Budimpešti 1987., a sljedeće je godine dobio stipendiju u istraživačkoj skupini za središnju i istočnu Europu koju je financirala zaklada koju je osnovao George Soros. Godine 1989., dobio je stipendiju i za studij političke filozofije na Sveučilištu u Oxfordu. Bio je jedan od osnivača stranke Fidesz, na čije je čelo došao 1993. godine. Kako bi privukao više birača, Orbán je pomaknuo stranku prema centru-desno sklapajući saveze s grupama desnog centra. Na izborima 1998. Fidesz i njegovi saveznici osvojili su najveći broj parlamentarnih mjesta, stranka je formirala koalicijsku vladu, a Orbán je postao premijer, stoji u njegovoj biografiji na stranici Britannica.
Imenovao je brojne mlade ministre koji nisu imali veze s ranijim vladama te je poduzeo korake za daljnji prijelaz Mađarske prema slobodnotržišnom gospodarstvu. Istovremeno je tražio aktivnu ulogu Mađarske u europskim poslovima i nadzirao ulazak zemlje u Sjevernoatlantski savez. Na izborima 2002. godine Fidesz je izgubio na parlamentarnim izborima, a Orbán je ubrzo nakon toga izabran za potpredsjednika Europske pučke stranke. Na izborima koji su uslijedili 2010. godine, nakon teškog gospodarskog kolapsa 2008., Orbán je ponovno postao premijer.
Njegova je vlada provodila programe štednje, uvela novi set kriznih poreza na bankarstvo i odabrane industrije te naredila komunalnim tvrtkama da smanje naknade za sve mađarske kućanstva. Barem dijelom kao posljedica popularnosti te posljednje mjere, nova je pobjeda donijela Orbánu još jedan mandat premijera. Unatoč tvrdnjama oporbe da siromaštvo raste i gospodarstvo stagnira, rezultati izbora 2014. potvrdili su snažnu podršku Orbánovoj vladi. Orbán je tvrdio da je Fidesz stvorio mnogo radnih mjesta, poboljšao položaj radničkih obitelji, branio mađarske interese na međunarodnoj razini i štitio nacionalni suverenitet. Njegova vlada uvela je novi porez na prihode od oglašavanja te pooštrila nadzor nad civilnim društvom iznenadnim inspekcijama nevladinih organizacija.
U srpnju 2014., Orbán je proglasio da njegova vlada ima za cilj izgraditi "društvo rada i blagostanja“ koje će biti "neliberalno“ po prirodi. Uz to, kao primjere je naveo Rusiju, Kinu i Tursku. Njegova je izjava izazvala veliku uzbunu u oporbi i izazvala bijesnu reakciju u inozemnoj javnosti. Mnoge je jednako razočarao i njegov odgovor na migrantsku krizu u Europi. Godine 2015., Orbánova vlada izgradila je bodljikavu žicu duž mađarske granice sa Srbijom kako bi zaustavila val migranata i izbjeglica, a on je mnoge razljutio kada je krizu okarakterizirao kao "njemački problem". Orbánov fokus na nacionalizam i njegova protuimigrantska retorika eskalirali su uoči parlamentarnih izbora u travnju 2018. godine. Tvrdio je kako postoji zavjera da se Mađarska pretvori u zemlju imigranata, a oporbene stranke nisu uspjele pronaći dosljednu poruku. Fidesz je s partnerima ponovno odnio uvjerljivu pobjedu, što je Orbánu donijelo četvrti mandat na poziciji premijera.
Uoči izbora za Europski parlament u svibnju 2019., Fidesz je proveo medijsku kampanju s posterima koji prikazuju Sorosa i predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, sugerirajući da su se urotili oko politike EU-a o migrantima kako bi ugrozili mađarsku sigurnost. U ožujku su članovi EPP-a velikom većinom glasovali za suspenziju Fidesza iz EPP-a. Višegodišnje napetosti kulminirale su 2021. godine kada je Fidesz napustila blok desnog centra, pisao je Politico. "Ovim vas obavještavam da zastupnici Fidesza u Europskom parlamentu podnose ostavku na članstvo u EPP grupi", napisao je Orbán čelniku Manfredu Weberu. Na izborima 2022. godine, Orbán je odnio još jednu pobjedu - petu ukupno, odnosno četvrtu uzastopnu.
Simpatican i atraktivan ko kod nas Milance. To samo rodjena majka voli i neki lijevi i desni ekstremisti.