Premijer Plenković: 'Srebrenica nas trajno obvezuje da budemo čuvari istine'

Posmrtni ostaci ukupno sedam identificiranih žrtava pokopani su jučer u Memorijalnom centru u Potočarima, na 30. obljetnicu genocida nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice. Dvojica mladića koji su u trenutku smrti imali samo 19 godina najmlađe su žrtve koje su pokopane jučer u Potočarima. Riječ je o Senajidu Avdiću i Harizu Mujiću. Obojica su ubijena u srpnju 1995. godine, a iako su njihovi ostaci pronađeni još 2010. i 2022. godine, pokopani su tek jučer. I posmrtni ostaci najstarije jučer pokopane žrtve, Fate Bektić, koja je ubijena u 67. godini, pronađeni su prije nekoliko godina.

Nikad više nikome i nigdje

U većini slučajeva riječ je o nekompletnim tijelima, tako da su neke od obitelji žrtava u zemlju spustili samo jednu ili dvije kosti najmilijih. Obitelji se godinama nadaju da će se pronaći preostali posmrtni ostaci i zato odgađaju s davanjem suglasnosti za pokop, što je sve veći problem s kojim se suočavaju oni koji rade na pronalasku, identifikaciji i dostojanstvenom pokopu žrtava najvećega ratnog zločina na europskom tlu nakon Drugoga svjetskog rata.

Na 30. obljetnicu genocida u Potočare su pristigla brojna izaslanstva iz cijelog svijeta, a mnogi su državnici i dužnosnici uputili pisma ili videoporuke. Među onima koji su na samome mjestu, u Potočarima, odali počast žrtvama bio je i hrvatski premijer Andrej Plenković.

– Obraćam vam se s dubokim poštovanjem, tugom i suosjećanjem u povodu 30. obljetnice genocida u Srebrenici. Već je 30 godina prošlo od dana kada je više od 8000 muškaraca i dječaka brutalno ubijeno samo zato što su bili Bošnjaci – kazao je Plenković.

Uime Vlade Republike Hrvatske izrazio je iskrenu sućut i suosjećanje, posebno obiteljima žrtava, naglašavajući da je njihova bol nemjerljiva. Podsjetio je da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina bile žrtve agresije Miloševićeva režima te da brojni gradovi i sela pamte teške zločine, razaranja i žrtve. Dodao je i da Hrvatska još uvijek traga za 1744 nestale osobe.

– Srebrenica nas trajno obvezuje da budemo čuvari istine, da zločini nikada ne ostanu nekažnjeni i da nijedna žrtva ne bude zaboravljena. Sjećanje na Srebrenicu univerzalna je poruka da se više nikada ne dogodi sličan zločin – rekao je Plenković.

Ovo je ujedno bila prva komemoracija nakon što je u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda usvojena rezolucija kojom je je 11. srpnja proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ta je odluka izazvala brojne polemike u BiH i regiji, a vlasti Srbije snažno su lobirale protiv usvajanja tog dokumenta. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić jučer se oglasio izrazivši sućut obiteljima žrtava, ali je očekivano izbjegao koristiti kvalifikaciju i termin genocid.

"Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, uime građana Srbije, izražavam svoju sućut obiteljima bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti", napisao je Vučić na društvenoj mreži X.

Na usvojenu rezoluciju u UN-u u svom se emotivnom obraćanju osvrnula i Munira Subašić, predsjednica udruženja "Majke Srebrenice".

Majke im neće oprostiti

– S ovog mjesta želim zahvaliti svim zemljama koje su glasale za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Oni koji nisu, neka žive u mraku. Mi majke nikada im nećemo oprostiti ni zaboraviti – kazala je M. Subašić. Trideset godina, istaknula je, majke Srebrenice nose bol u srcima, slušaju laži, gledaju mržnju i veličanje ratnih zločinaca dok svijet i Europa to toleriraju.

Međunarodnu odgovornost potencirali su i brojni drugi govornici na komemoraciji. Unutar Bosne i Hercegovine nema suglasnosti o prihvaćanju sudski utvrđene činjenice o počinjenom genocidu u Srebrenici. Tako je jučer dan žalosti bio u Federaciji BiH i Brčko Distriktu, ali ne i u Republici Srpskoj. Baš kao ni srbijanske, i vlasti u RS-u o Srebrenici govore isključivo kao o "strašnom zločinu". Istovjetan stav imaju i lokalni srpski predstavnici u Srebrenici iako je negiranje genocida intervencijom visokog predstavnika postalo kazneno djelo u BiH.