Europska komisija želi ubrzati pristupne pregovore sa Srbijom otvaranjem novog pregovaračkog klastera, no plan bi mogao propasti zbog protivljenja dijela država članica, među kojima je i Nizozemska. Kako piše POLITICO, prijedlog neće dobiti jednoglasnu potporu potrebnu za nastavak pregovora, što ponovno otvara raspravu o kriterijima za proširenje Europske unije.
Europska komisija u srijedu će veleposlanicima država članica predložiti otvaranje trećeg pregovaračkog klastera sa Srbijom, koji obuhvaća reforme povezane s unutarnjim tržištem EU-a, prekograničnim uslugama i olakšavanjem poslovanja. Međutim, prema informacijama do kojih je došao POLITICO, nekoliko država članica skeptično je prema tom potezu, a Nizozemska je spremna uložiti veto.
To razotkriva sve veće podjele unutar Europske unije oko politike proširenja. Dok Komisija smatra da je proširenje važno geopolitičko sredstvo za jačanje europskog utjecaja u susjedstvu i udaljavanje zemalja kandidata od drugih sila, dio država članica upozorava da se kandidatima ne smije davati napredak u pregovorima prije nego što ostvare konkretne rezultate u području demokracije, pravosuđa i vladavine prava.
Srbijanski ministar za europske integracije Nemanja Starović smatra da je otvaranje trećeg klastera "odavno trebalo biti učinjeno". – Srbija je praktički blokirana na toj točki već gotovo pet godina. Teško je tvrditi da reforme provedene od 2022. godine ne zaslužuju barem ovakav skroman pomak u procesu – rekao je Starović za POLITICO. Dodao je kako bi novo odgađanje odluke predstavljalo propuštenu priliku za poticanje daljnjih reformi te bi, prema njegovim riječima, bilo "najbolji mogući dar protueuropskim političkim snagama u Srbiji i diljem kontinenta".
Prema pisanju POLITICO-a, Europska komisija uglavnom dijeli takvu procjenu. Bruxelles već dulje vrijeme preporučuje otvaranje novog klastera, no odluka zahtijeva jednoglasnu potporu svih 27 država članica, a proces je zakočen zbog zabrinutosti oko stanja ljudskih prava i vladavine prava u Srbiji. Diplomati navode da Nizozemska smatra kako Srbija, koja i dalje održava bliske odnose s Rusijom, ne bi trebala napredovati u pristupnim pregovorima u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sve pregovaračke klastere. Jedan diplomat rekao je za POLITICO da bi takva odluka poslala "pogrešnu poruku".
Prema internom dokumentu Europske komisije, u koji je POLITICO imao uvid, Srbija je "nedavno provela značajan dio preuzetih obveza" te je ispravila nazadovanje koje je nastalo nakon spornih zakonskih izmjena donesenih početkom godine. No druga interna analiza Komisije, također u posjedu POLITICO-a, upozorava na ozbiljne probleme. U izvješću se navodi da je pojačan pritisak na organizacije civilnog društva i novinare, uključujući kampanje diskreditacije protiv osoba i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
Komisija također ističe da nije ostvaren napredak u nizu velikih korupcijskih slučajeva, uključujući istragu o urušavanju nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba, a tragedija je potaknula masovne prosvjede u Srbiji. Ako države članice ponovno ne odobre otvaranje novog klastera, Bruxelles će pokušati pronaći druge načine kako bi nagradio Beograd za provedene zakonodavne promjene.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić poručio je da njegova zemlja ostaje predana reformama. – U slučaju Srbije proširenje je očito korisno za obje strane i predstavlja čin strateške dalekovidnosti. Dovoljno je pogledati kartu – rekao je Đurić za POLITICO, dodajući kako je Srbija posljednjih mjeseci poduzela važne zakonodavne i institucionalne korake za jačanje vladavine prava u skladu s preporukama Europske komisije.
Bravo Nizozemci!