PORAZNI REZULTATI

Dvije trećine kompanija naklonjeno je biznisu, ali ne i pravima djece

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL
Igralište
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
UNICEF-ova konferencija o pravima djece
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
UNICEF-ova konferencija o pravima djece
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
UNICEF-ova konferencija o pravima djece
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
UNICEF-ova konferencija o pravima djece
Foto: Marin Tironi/PIXSELL
UNICEF-ova konferencija o pravima djece
27.09.2019.
u 20:50
Dvije trećine ispitanih poduzeća ne radi procjenu utjecaja njihovih proizvoda i usluga na djecu
Pogledaj originalni članak

Hrvatske tvrtke možda i jesu “business friendly”, ali nisu “children friendly”!  Unicefovo istraživanje o utjecaju poslovnog sektora na dječja prava pokazalo je da dvije trećine ispitanih poduzeća ne radi procjenu utjecaja njihovih proizvoda i usluga na djecu, više od 60 posto ih ne procjenjuje ni kvalitetu proizvoda i usluga namijenjenih djeci, a skoro 60 posto nije baš preetično ni u oglašavanju: ne koriste kodekse koji bi djecu trebali zaštititi od loših utjecaja, primjerice, kodeks oglašavanja i tržišnog komuniciranja Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje.

Ne poštuju radno vrijeme

U zemlji koja kao jedan od gorućih problema apostrofira depopulaciju, “bijelu kugu” – izumiranje stanovništva, prilično je teško biti zaposleni roditelj; 60 posto ispitanika navodi da se u poduzeću u kojem rade ne poštuje okvir radnog vremena, ali nešto više od polovice (55 posto) ipak pruža mogućnost fleksibilnog radnog vremena. Znači da onih preostalih 45 posto – ne pruža. Programe financijske pomoći za djecu zaposlenika u slučaju bolesti ili naknada za djecu s teškoćama u razvoju nema 64 posto kompanija, no manjak radnika ipak je doveo do toga da 94 posto tvrtki omogućava fleksibilnost odlaska na bolovanje zbog bolesti djeteta, a gotovo jednak udio i povratak majki s rodiljnoga dopusta na sigurno radno mjesto, što im je, uostalom, zakonska obveza. Roditeljski dopust za očeve daje 93 posto kompanija, a 91 posto i slobodne dane povodom rođenja djeteta.

Zanimljivo je nešto manje od polovice poduzeća (43 posto) ima usvojenu strategiju društveno odgovornog poslovanja ili su u procesu njezina usvajanja (47 posto), više od pola ih ima zaposlenu osobu odgovornu za provođenje DOP-a, no baš im nije razvijena svijest o potencijalnom utjecaju njihova poslovanja na dječja prava i živote djece.

Samo ih šest posto smatra da poslovanje poduzeća u kojem rade ima velik utjecaj na dječja prava, 48 posto ih je svjesno da donekle imaju utjecaj, dok ih 41 posto to negira. Iako su kod njih zaposleni roditelji te djece. Čak ih 87 posto nije moglo istaknuti dobre prakse ili primjere svog odgovornog poslovanja s fokusom na dječja prava.

No, ni vrag nije tako crn kao što izgleda: 80 posto ih je uvijek ili ponekad spremno pomoći djeci u slučaju iznenadnih katastrofa, a gotovo polovica (47 posto) sudjeluje u podupiranju programa razvoja lokalne zajednice. Financijsku potporu najugroženijim obiteljima daje 66 posto kompanija, 55 posto ih ulaže u inicijative za podršku ranom razvoju djece, 42 posto u pomoć djeci s teškoćama, a 11 posto provodi ili podržava akcije poticanja socijalizacije djece romskoga porijekla. Rezultati istraživanja predstavljeni su na konferenciji “Djeca su naš najvažniji posao” s koje je poručeno da je svijest o potencijalnom utjecaju poslovnog sektora na dječja prava u Hrvatskoj relativno niska.

Savjet za promjene

– Vjerujem da će ovo istraživanje pridonijeti boljem razumijevanju utjecaja poduzeća na dječja prava i predstavljati dobar vodič za daljnji razvoj društveno odgovornog poslovanja – prokomentirala je Regina M. Castillo, predstojnica Unicefova ureda za Hrvatsku.

Unicef je pokrenuo osnivanje Savjetodavnog tijela za dječja prava i društveno odgovorno poslovanje, platforme za razmjenu znanja i dobrih praksi za bolje poštovanje i ostvarivanje dječjih prava u poslovnoj zajednici, u kojoj su još i Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagrebačka burza, IKEA, Ericsson Nikola Tesla, Hrvatska udruga banaka, Komunikacijski ured Colić, Laco i partneri, Tele2, A1, Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje, Institut “Zaposlena mama” te članovi Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.