Prioriteti hrvatskog vođenja Vijeća EU

‘Predsjedanje u prijelomnom trenutku za Europu i cijeli svijet’

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Predstavljanje prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem EU
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
Andrej Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
Andrej Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU
30.10.2019.
u 23:58
Hrvatska će kao predsjedateljica davati ton u skladu s prioritetima koje je sama odredila. Kako je Hrvatska odabrala model predsjedanja sa sjedištem u Bruxellesu, jer je ekonomičniji, glavninu poslova obavljat će hrvatsko stalno predstavništvo u EU
Pogledaj originalni članak

“Snažna Europa u svijetu punom izazova” slogan je hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici sljedeće godine i on sažima usložnjenu sliku Europe i svijeta kroz koji će Hrvatska voditi blok od 500 milijuna ljudi i drugo svjetsko gospodarstvo koje čini petinu svjetskog BDP-a. Od “domaćih” problema, kao što je konstantna nesigurnost rješenja pitanja izlaska Ujedinjene Kraljevine te “učinak Brexita”, posljedice koje su se iz države prelile i na druge članice, preko pregovora i dogovora o višegodišnjem financijskom okviru Unije za razdoblje od 2021. do 2027., preko problema demografije, za što će biti zadužena hrvatska povjerenica u novoj Europskoj komisiji Dubravka Šuica, gospodarstva i konkurentnosti, povezivanja, ali i migracija, što je tema kojom se i politički manipulira, do pitanja proširenja, krize multilateralizma i novih odnosa na globalnom planu, i prema istoku i zapadu, te pitanje zaštite okoliša i sveprisutne sigurnosti.

Četiri krovna područja

Hrvatsko predsjedanje poklopit će se s radom nove Europske komisije na čelu s Ursulom von der Leyen, a prioriteti su u skladu i s razgovorima, ali i sa Strateškim programom Europske unije za razdoblje do 2024. godine. Pokrivajući sve te izazove, Hrvatska je odlučila sažeti svoje djelovanje na četiri krovna područja nazvana Europa koja se razvija, Europa koja se povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna. Hrvatske prioritete jučer je predstavio premijer Andrej Plenković u zgradi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, objekta koji će od siječnja do kraja lipnja iduće godine biti srce Europe.

– Hrvatska će u prvih šest mjeseci iduće godine biti kormilar zajedničkog projekta u daljnjoj izgradnji snažne Europe u svijetu punom izazova – naglasio je premijer te istaknuo kako predsjedanje dolazi u prijelomnom trenutku za Europu i za cijeli svijet.

Foto: Sanjin Strukić/Pixsell
Andrej Plenković predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Hrvatska će prvi put predsjedati Vijećem EU i prvi put biti u prilici “voditi” Uniju. Za mnoge u Hrvatskoj, ali i izvan nje, koncept predsjedanja nejasan je pojam. U osnovi, država – u ovom slučaju Hrvatska – predsjeda Vijećem EU, tijelom koje donosi zakonodavstvo, koordinira politike EU i “izravan” je predstavnik država članica preko ministara i državnih tajnika.

Država predstavlja Vijeće i djeluje kao posrednik između država. To se Vijeće sastaje u deset različitih “sastava” (ili vijeća), ovisno o temi o kojoj se raspravlja – za poljoprivredu, konkurentnost, ekonomske i financijske poslove, zapošljavanje i socijalnu politiku, pravosuđe... O svim zakonodavnim prijedlozima i drugim inicijativama – a Hrvatska će kao predsjedateljica davati ton u skladu s prioritetima koje je sama odredila – raspravlja se najprije na sastancima radnih skupina, a već su određeni njihovi predsjedajući i zamjenici, te timova koji će podupirati njihov rad.

Potom, država predsjedateljica u svojoj državi održava neformalne ministarske sastanke koji služe za bistrenje određenih ideja te za pripremu prijedloga koji bi se onda usvojili na formalnim ministarskim sastancima. Kako je Hrvatska odabrala model predsjedanja sa sjedištem u Bruxellesu, kao i druge manje članice, jer je ekonomičniji, glavninu poslova obavljat će hrvatsko stalno predstavništvo u EU. Ukupan broj događanja dogovorenih s Komisijom i Glavnim tajništvom Vijeća EU te s Europskim parlamentom iznosi 1560. Hrvatski državni dužnosnici i službenici predsjedat će svim tim sastancima. U Bruxellesu se predviđa održavanje 1400 sastanaka i događanja, dok će ih u Zagrebu biti 160, od toga 27 na visokoj razini. 

Summit u svibnju

Najvidljiviji dio predsjedanja bit će dva summita u svibnju – jedan posvećen proširenju, baš na 20. godišnjicu konferencije u Zagrebu o istoj temi, a drugi na temu istočnog partnerstva, kad će u Zagreb stići čelnici svih EU država, poput njemačke kancelarke Angele Merkel ili francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Održat će se i 12 neformalnih ministarskih sastanka, potom konferencije na ministarskoj razini te posjet cijele Europske komisije i posjet predsjednika Europskog parlamenta. 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

TE
teoodd
00:21 31.10.2019.

Hrvatska ce predsjedavat sest mjeseci idrugi su to radili pa sad dosao red na nas...pa ce iza nas neko doci drugi sve je to sazeto u jednoj staroj poslovici "Puno baba kilavo je djete"tako ce biti na kraju EU....