Poznato koliko je u Hrvatskoj oboljelih od gonoreje, sifilisa, klamidije i AIDS-a

Spolno prenosive infekcije dosegnule su rekordne razine u Europi, objavio je Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC). Broj oboljelih od sifilisa i gonoreje najveći je u posljednjih desetak godina. Gonoreju je 2024. imalo 106.330 osoba, što je povećanje od 303 posto u odnosu na 2015., dok se sifilis u istom razdoblju više nego udvostručio, na 45.557 oboljelih.

Razlozi porasta prijenosa leže i u padu testiranja te slabijoj prevenciji. "Ove infekcije mogu uzrokovati teške komplikacije, poput kronične boli i neplodnosti, a u slučaju sifilisa i probleme sa srcem ili živčanim sustavom", rekao je Bruno Ciancio, voditelj odjela agencije za izravno prenosive i cijepljenjem sprečive bolesti. Zaštita seksualnog zdravlja je jednostavna, ističe, treba koristiti kondome s novim partnerom ili s više partnera te se testirati u slučaju pojave simptoma. Španjolska je 2024. godine imala najveći broj potvrđenih slučajeva gonoreje i sifilisa, više od 48.000. Veliki porast broja slučajeva sifilisa uočen je kod heteroseksualnih žena reproduktivne dobi.

Kakva je situacija u Hrvatskoj? U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo za Večernji list potvrđuju da se u Europi posljednjih nekoliko godina bilježi trend porasta broja spolno prenosivih infekcija, posebice sifilisa i gonoreje. "Oboljeli se najčešće bilježe u populaciji među muškarcima koji imaju spolne odnose s drugim muškarcima, no posljednjih nekoliko godina trend porasta sifilisa i gonoreje bilježi se i u heteroseksualnoj populaciji. Prema podacima istraživanja ECDC-a, nekoliko je pretpostavki za taj porast: primjene u organizaciji i dostupnosti testiranja i otkrivanja spolno prenosivih bolesti, uključujući češće testiranje muškaraca koji imaju odnose s muškarcima koji su u programu predekspozicijske profilakse HIV infekcije, te dostupnost samostalnog uzimanja uzoraka i samostalnog testiranja kod kuće u nekim zemljama, smanjenje korištenja zaštite kondomom, promjene u seksualnim ponašanjima i navikama", objašnjavaju.

Prateći prijave oboljenja od zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti HZJZ-a, spolno prenosive bolesti u Hrvatskoj pokazuju stabilan trend pojavnosti dulji niz godina, s povremenim većim brojem zabilježenih slučajeva oboljelih od sifilisa 2006., 2013., 2014. godine. Prema podacima prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti HZJZ-a, u posljednje dvije godine prosječan broj oboljelih od gonoreje bio je 39, sifilisa 36 te od klamidijske infekcije 141, što je slično kao i prethodnih godina. Lani su, prema preliminarnim podacima, od gonoreje oboljele 44 osobe, od sifilisa 37, klamidije 142, a HIV-a 110.

"Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj je i dalje na razmjerno niskoj razini. U posljednjih pet godina prosječan broj godišnjih novodijagnosticiranih slučajeva HIV-a/AIDS-a ili osoba s otprije poznatom dijagnozom HIV infekcije/AIDS-a koje ulaze u hrvatski sustav liječenja i skrbi iz inozemstva, bio je 98. Stopa od oko 2,4 na 100.000 stanovnika Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću HIV infekcije", kažu u HZJZ-u. Prosjek u EU je 5,3 na 100.000 stanovnika. Prema spolu, od sifilisa, gonoreje i infekcije HIV-om češće obolijevaju muškarci, dok je klamidijska infekcija češća kod žena. U HZJZ-u podsjećaju na važnost prevencije i mjere zaštite od spolno prenosivih infekcija za sve spolno aktivne osobe. Važno je korištenje kondoma u odnosima s partnerima nepoznatog HIV ili SPI (spolno prenosive infekcije) statusa.

"Za mlade je jako važno odgađanje seksualne aktivnosti do psihičke zrelosti i spremnosti na seksualni odnos, odnosno izbjegavanje preranih ili ranih seksualnih odnosa, kao i informiranje i znanje o izbjegavanju rizičnih ponašanja i mjerama zaštite. Cijepljenje protiv HPV-a u ranijoj adolescentskoj dobi također je važna mjera zaštite koja štiti od infekcije HPV-om, jedne od najčešćih spolno prenosivih infekcija, posebice među mladima, koja može uzrokovati nekoliko vrsta raka u oba spola, a najčešći je rak vrata maternice. Nadalje, s obzirom na to da SPI često nemaju nikakve ili imaju oskudne simptome, važni su testiranje na SPI i redoviti preventivni pregledi", zaključuju u HZJZ-u.