HRVATSKU OČEKUJE RAST CIJENA

Povratak inflacije u Njemačkoj i EU, više cijene prelit će se i na Hrvatsku

Foto: Žarko Bašić/Pixsell
pos
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
09.02.2016., Zagreb - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske sastao se danas na radnom rucku u Banskim dvorima sa Servaasom Derooseom, zamjenikom glavnog direktora Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. Na Sastanku su bili i
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
09.02.2016., Zagreb - Predsjednik Vlade Republike Hrvatske sastao se danas na radnom rucku u Banskim dvorima sa Servaasom Derooseom, zamjenikom glavnog direktora Glavne uprave za ekonomska i financijska pitanja Europske komisije. Na Sastanku su bili i
05.01.2017.
u 14:45
Samo u javnom sektoru planira se rast plaća koji će biti iznad očekivane stope inflacije. Uz naftu, cijene gura veći PDV te trošarine
Pogledaj originalni članak

Posljednji mjesec u 2016. godini europskim je monetarnim i financijskim vlastima donio zanimljivo iznenađenje, zbog kojega jedni trljaju ruke, a drugi mu se nimalo ne vesele. U prosincu cijene u Njemačkoj porasle su 0,7 posto u odnosu na studeni pa je godišnja stopa inflacija dostigla visokih 1,7 posto, što je najviša godišnja stopa rasta cijena od srpnja 2013. godine.

Prva procjena europskog statističkog ureda Eurostat pokazuje da je u cijeloj eurozoni inflacija preskočila na 1,1 posto, najvećim dijelom zahvaljujući energentima i naglom poskupljenju nafte pred kraj godine.

Izlazak iz negativne zone očekuje se i u Hrvatskoj, gdje je već u studenome stopa inflacije usporila na negativnih 0,2 posto, s 0,5 posto minusa koliki smo imali pad cijena u listopadu koji traje od početka 2014. godine.

Prve procjene za prosinačku inflaciju očekuju se za desetak dana. Hrvatska narodna banka vjeruje da bi se pod utjecajem uvoznih inflacijskih pritisaka te učinaka porezne reforme inflacija ove godine mogla vratiti na 1,6 posto!

Već svjedočimo i jednom i drugom: povratku tjednog ritma poskupljenja goriva, cigarete su prošlog mjeseca poskupjele za kunu, a ove godine slijede još dva kruga usklađenja s trošarinama EU na duhan, poskupjeli su automobili, a širi krug potrošača osjetit će na svom budžetu i povećanje PDV-a ugostiteljima.

– Izravni učinci poreznih izmjena na prosječnu godišnju stopu inflacije u 2017. godini procijenjeni su na oko 0,35 postotnih bodova te obuhvaćaju povećanje PDV-a na šećer i ugostiteljske usluge te povećanje trošarina – navode u Hrvatskoj narodnoj banci.

Očekuje se da će barel sirove Brent nafte, koja se koristi kod nas, ove godine poskupjeti za trećinu i, ako se to pokaže točnim, inflacija bi mogla biti veća od projiciranih 1,6 posto u ovoj godini, a njezino ubrzanje počelo je od sredine 2016. godine.

Energija i prehrana čine 40 posto hrvatske potrošačke košarice, hrana je u studenome bila u laganom plusu od 0,4 posto, dok je košarica energenata u studenome bila u blago negativnoj zoni efekta pojeftinjenja plina od 18 posto koje se dogodilo prije izbora.

Bez obzira na to što se potrošači ne vesele povratku inflacije, središnjim je bankama dizanje cijena na približno dva posto godišnje bio primarni cilj na kojemu su radili pune tri godine.

Vraćanju inflacije vesele se brojni financijaši jer će s njome doći do većih zarada na dionicama i dužničkim papirima, skočit će prinosi na štednju u bankama, zarade osiguravajućih kuća i mirovinaca će se napuhati, ali napuhat će se i javni dug prezaduženih država kao što je Hrvatska. Inflacija bi mogla pojesti i očekivani rast neto plaća potaknut promjenama poreznih stopa i odbitaka.

Povećanje neto plaća iznad očekivane stope inflacije planira se jedino u javnom sektoru, gdje idući mjesec osnovica raste 2%, a do kraja godine porast će još dva puta po 2%.

– Za Hrvatsku je to lošija vijest nego za EU jer je trogodišnja deflacija povećala realne dohotke stanovništva te ubrzala osobnu potrošnju građana i oporavak BDP-a. Iako se strahovalo od negativnih efekta, deflacija nije prouzročila promjene u ponašanju hrvatskih potrošača.

Nije došlo do odgode potrošnje niti su tvrtke odgađale kapitalne investicije. Kako je deflacija generirala veliki strah, monetarne su vlasti pokrenule nekonvencionalne mjere koje su spustile cijenu hrvatskog duga što je također pozitivno utjecalo na rast našeg gospodarstva, komentira ekonomski analitičar Zdeslav Šantić.

Povratkom inflacije istopit će se i svi ti pozitivni efekti, a zbog manjka radne snage i pritiska na rast plaća iznad produktivnosti može doći do smanjenja konkurentnosti i dodatnih inflacijskih pritisaka. 

>> Što nas čeka u novoj godini? Plaće idu gore, ali se i vraća inflacija

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

DU
Deleted user
14:51 05.01.2017.

Glavno da se neće preliti više plaće i mirovine iz te EU. Sve ostalo se prelijeva. Zanimljivo. :p

Avatar pendreck
pendreck
14:50 05.01.2017.

Glavno da velike "demokracije" poput Rusije, Saudijske Arabije, Liberija... itd imaju konacno veci dohodak od izvoza Nafte pa bude love za kupovanje novog naoruzanja itd

NE
neznanac
15:31 05.01.2017.

Poskupljenje u lijepoj nasoj nema nikakve veze sa EU...tu je oduvijek bilo sve preskupo u odnosu na primanja,pogotovo mirovinska. Lijepo je ljudima pricati vasu pricu-istinu znaju samo oni koji ju osjecaju na sebi.