Potpisivanje pristupnoga ugovora s Hrvatskom poljski je cilj

Potpisivanje pristupnoga ugovora s Hrvatskom jedan je od ciljeva poljskoga polugodišnjega predsjedanja Europskom unijom, koje je počelo u petak. Poljaci su europsko kormilo preuzeli od Mađara, na čelu nove predsjedničke trojke u kojoj će ih u prvoj polovici 2012. slijediti Danci, a u drugoj Ciprani. No izvan toga uobičajenoga trojnoga sustava Mađari su obećali s Poljacima uspostaviti "dvojku", kako bi im pomogli nastaviti rad na svojim ciljevima, Dunavskoj strategiji i dovršenju te pripremi hrvatskoga pristupnoga ugovora za svečano potpisivanje. Ad hoc radna skupina u Vijeću EU zadužena je pristupni ugovor dovršiti do "početka prosinca", pa bi se mogao potpisati na posljednjemu summitu EU pod poljskim predsjedanjem 9. prosinca u Bruxellesu, a moguće je i na posebnoj svečanosti u Varšavi.

Glavni prioritet poljskoga Predsjedništva poticanje je gospodarskog rasta jačanjem unutarnjega tržišta, posebice uklanjanjem prepreka internetskoj trgovini. Rast smatraju  temeljem za ono što su izabrali kao slogan svojega predsjedanja: "Otvorena Europa". Bez znatnijega popravljanja gospodarskoga stanja bit će, naime, teško uvjeriti građane da se EU treba nastaviti širiti na zemlje postupka stabilizacije i pridruživanja na jugoistoku Europe, ali i otvarati prema onima na istoku, na čemu će Poljaci posebice inzistirati: Ukrajini, Moldaviji, Gruziji, Armeniji, Azerbajdžanu i Bjelorusiji. S tim bi zemljama Poljaci željeli sklopiti ugovore o slobodnoj trgovini s EU.

Poljsko će predsjedništvo nastojati i na jačanju sigurnosti u Europi, kako makroekonomske, i energetske i prehrambene, tako i boljim čuvanjem vanjskih granica te jačanjem suradnje EU i NATO-a.

Pred Poljacima će biti dvije zapreke: prva je kolovoški prekid u radu središnjih europskih ustanova, koji zapravo traje od posljednje dekade srpnja do prve dekade rujna, a potom i božićni blagdani, zbog čega zemlja koja predsjeda Unijom u drugoj polovici godine ima na raspolaganju zapravo samo četiri mjeseca za ostvarenje svojih ciljeva. Druga su parlamentarni izbori usred predsjedničkoga mandata. No, i u Češkoj je usred predsjedanja pala vlada, a Belgija je čitavo svoje Predsjedništvo izvrsno odradila s tehničkom vladom, pa će vjerojatno i Poljska, koja sa 38 milijuna stanovnika spada u velike države članice, neovisno o izborima imati dovoljno kadrova da svoje predsjedanje uspješno privede kraju.