Njemački Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) podigao je prve optužnice u međunarodnoj operaciji Nimmersat, koja je istraživala skupinu koja je iz SAD-a u Europu uvozila karambolirana vozila te pri tome varala na porezu. EPPO u Njemačkoj je optužio trojicu trgovaca vozilima, a optuženici se terete da su bili dio kriminalne organizacije koja je počinila poreznu prevaru u kojoj je pričinjena šteta od najmanje 15 milijuna eura. Jedan od njih trojice je u pritvoru.
Tom istragom je bilo obuhvaćeno 10 osoba, od kojih su neke, kako se sumnja u Rusiji. Kriminalna organizacija se sumnjiči da je iz SAD-a u Europu uvozila oštećene i karambolirane automobile koje bi nakon kozmetičkih prepravaka preprodavala. Pri tome se sumnjiče i da su izbjegavali plaćati PDV i carine, a oštećena vozila predstavljala su i ozbiljnu opasnost za sigurnost na europskim cestama. Procjenjuje se da šteta nastala kriminalnim radnjama iznosi najmanje 31 milijun eura zbog neplaćenih carina i PDV-a. Istovremeno, po nalogu EPPO-a, nakon pokretanja istrage, zamrznuta je imovina vrijedna 26,5 milijuna eura, a to uključuje blokadu bankovnih računa, zapljenu 116 automobila vrijednih oko 2,3 milijuna eura, zapljenu 500.000 eura... Zaplijenjene su i nekretnine, zemljišne čestice i dionice poduzeća vrijedne 5,1 milijun eura.
Međunarodno policijsko- tužiteljska istraga nazvana je 'Nimmersatt', što na njemačkom znači nezasitni, a kompleksna istraga protezala se od SAD-a do Rusije i uključivala je još Kanadu, Mađarsku, Irsku, Ujedinjeno Kraljevstvo te 11 zemalja EU u kojima djeluje EPPO. Riječ je bila o golemoj kriminalnoj mreži koja se specijalizirala za uvoz i krijumčarenje teško oštećenih vozila iz SAD-a u Europu, koje bi onda nakon površnih popravaka prodavala krajnjim kupcima, bez plaćanja carina i PDV-a. Sumnja se da je kriminalna organizacija iskoristila činjenicu da u SAD-u postoji tržište automobila oštećenih u nesrećama koji se prodaju na dražbama ili rastavljaju za otpad. Pa su od američkih osiguravajućih kuća na aukcijama kupovali ogromne količine oštećenih automobila koje su zatim preko mreže lažnih tvrtki i uz pomoć lažnih faktura uvozili u EU. Krivotvorena dokumentacija i lažne fakture trebale su prikriti pravu povijest vozila koja bi pomorskim putem stigla u razne luke uključujući Antwerpen (Belgija), Bremerhaven (Njemačka), Klaipėda (Litva) i Rotterdam (Nizozemska). Nakon toga bi se carinicima prezentirali lažni računi u kojima je bila iskazana znatno manja vrijednost vozila od one po kojima su ta vozila kupljena. Vozila bi zatim bila prevezena u Litvu gdje su se u automehaničarskim radionicama površno popravljala i to tako da automobili izgledaju kao novi odnosno da se omogući da prođu tehničke ateste. Kada bi se vozila kasnije prodavala krajnjim kupcima u Njemačkoj i drugdje u EU, prezentiralo bi se da je riječ o vozilima koja nikada nisu sudjelovala u nesrećama ili vozilima koja su u potpunosti popravljena. Zapravo su se prikrivala skrivena oštećenja, poput onog da vozilima nedostaju zračni jastuci ili da imaju druga ozbiljna oštećenja koja mogu ugroziti sigurnost u cestovnom prometu. Sumnja se da su se vozila, čija je vrijednost bila manja, prodavala na tržištima istočne Europe.
Istragom je utvrđeno i da su u Njemačkoj oštećena vozila prodavali trgovci automobilom koji su pripadali kriminalnoj organizaciji. Oni se sumnjiče da su varali i na PDV-u, prikazujući da je riječ o vozilima kupljenim od fizičkih osoba, iako je bila riječ o komercijalnom uvozu iz SAD-a i ponekad Kanade. Sumnja se i da su članovi kriminalne organizacije u Litvi koristili tamošnje tvrtke za pranje zarađenog novca od prodaje automobila i to su činili od 2020. Vođa tog kraka kriminalne organizacije sumnjiči se da je koristio tvrtke u Bugarskoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Nizozemskoj i Rumunjskoj kako bi prikrio stvarni promet od trgovine oštećenim automobilima. Samo iz Litve prodano je najmanje 16.500 automobila, za iznos od 144 milijuna eura. Osim toga, uništeni automobili prodavali su se po nižoj cijeni, što je dovelo do stvaranja nelojalne konkurencije.