Hrvatski guverner u vrhu europskog bankarstva: Kako je Plenković pogurao Vujčića u vrh ECB-a

Posljednji godina, dok se Europa suočavala s nizom kriza, uključujući pandemiju COVID-19 i energetski šok potaknut ruskom agresijom na Ukrajinu, Vlada se, u okviru nadležnosti središnje banke, mogla osloniti na potporu gospodina Vujčića u očuvanju financijske stabilnosti i osiguravanju urednog funkcioniranja financijskog sustava, dio je pisma koje je premijer Andrej Plenković uputio kolegama, liderima država Eurogrupe, dijela političkog lobiranja na najvišoj instanci, za kandidaturu guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića da dobije mjesto potpredsjednika Europske središnje banke (ECB).

Racionalna procjena Vlade - nakon detaljnog sagledavanja i analize stanja i odnosa - bila je ta da Vujčić ima vrlo realne šanse da dobije uspije - što se jučer i pokazalo. To imenovanje - koje je na kraju i ostvareno i koje Hrvatskoj donosi veliki kapital vidljivost i potvrdu - pokrenulo je snažnu političku akciju premijera Andreja Plenkovića i nekih ministara, službeno i osobno, u koordiniraj akciji lobiranja i razgovora s ključnim čelnicima drugih država koje odlučuju o imenovanjima.

Kad se sagledalo stanje, bilo je jasno gdje leži podloga za optimizam: Vujčić je, sam po sebi, vrlo iskusan - apostrofirala se činjenica da je na čelu HNB-a još od 2012. godine, što je vrlo respektabilan staž, a njegova uloga bila je ključna u procesu uvođenja eura u Hrvatsku. Upravo ta činjenica svrstava ga među rijetke guvernere koji imaju izravno iskustvo vođenja zemlje u procesu prelaska na zajedničku valutu, što u Frankfurtu nosi veliku težinu. Vujčić bi predstavljao proboj srednje i istočne Europe u elitni klub, koji do sada nikada nije imao predstavnika u Izvršnom odboru. Drugi signal bio je kreditni rejting Hrvatske: tri velike agencije – Fitch, Moody’s i S&P – ocjenjuju kreditnu sposobnost Hrvatske u investicijskom rangu A-/A3, s većinom stabilnim ili pozitivnim izgledima za budućnost. Ono što je uslijedilo bila je politička akcija.

Zbog sustava glasovanja koji zahtijeva kvalificiranu većinu, ključni su bili razgovori na najvišoj razini s velikim državama. U to ulazi politička turneja krajem studenog i početkom prosinca - posjet Andreja Plenkovića talijanskoj premijerki Giorgi Meloni u Rimu, zatim francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu u Parizu te njemačkom kancelaru Fredericku Merzu u Berlinu, kao i zagrebački susret s luksemburškim premijerom Lucom Friedenom, svima koji su važni za pitanje Eurogrupe. Kako se Osim tih ključnih bilaterala, trajalo je kontaktiranje i informiranje lidera o važnosti te teme te naglasak te teme na Europskom vijeću u prosincu. Važan dio bili su i tradicionalno dobri i bliski odnosi Plenkovića s grčkim premijerom Mitsotakis, nakon što je bivši grčki ministar u prosincu preuzeo Eurogrupu. Svima njima Plenković je i dodatno poslao pismo u kojem naglašava sposobnosti Vujčića i zašto bi njegov izbor bio dobar za ne samo Hrvatsku, nego i Eurogrupu.

U nastavku pročitajte pismo koje je hrvatski premijer poslao svim čelnicima država. "Obraćam Vam se kako bih Vam skrenuo pozornost na kandidaturu gospodina Borisa Vujčića, guvernera Hrvatske narodne banke, za dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ESB), koju je podržala moja Vlada, te kako bih zatražio Vašu potporu njegovu imenovanju. Gospodina Vujčića poznajem dugi niz godina i s njim sam uspješno surađivao tijekom proteklog desetljeća, za vrijeme svojeg mandata predsjednika Vlade, osobito u kontekstu priprema za uvođenje eura i ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine. Uvjeren sam da bi njegovo iskustvo, stručnost i osobne kvalitete predstavljali vrijedno pojačanje Izvršnom odboru ESB-a.

Gospodin Vujčić karijerni je središnji bankar koji se Hrvatskoj narodnoj banci pridružio 1997. godine, a od 2012. obnaša dužnost guvernera, trenutačno u svom trećem mandatu. Trenutačno je najdugovječniji član Upravnog vijeća ESB-a te je više od četvrt stoljeća proveo na visokim položajima u središnjem bankarstvu. Njegovo opsežno iskustvo u području monetarne politike, nadzora, financijske stabilnosti i platnih sustava u potpunosti ga kvalificira za jednu od najviših dužnosti u Europskoj središnjoj banci. Gospodin Vujčić dao je i značajan doprinos europskom putu Hrvatske, obnašajući sedam godina dužnost zamjenika glavnog pregovarača tijekom pristupnih pregovora s Europskom unijom.

Posljednji godina, dok se Europa suočavala s nizom kriza, uključujući pandemiju COVID-19 i energetski šok potaknut ruskom agresijom na Ukrajinu, Vlada se, u okviru nadležnosti središnje banke, mogla osloniti na potporu gospodina Vujčića u očuvanju financijske stabilnosti i osiguravanju urednog funkcioniranja financijskog sustava.

Iz svih navedenih razloga uvjeren sam da gospodin Vujčić posjeduje sve potrebne kvalitete za obnašanje dužnosti potpredsjednika Europske središnje banke s punom profesionalnom izvrsnošću. Također želim podsjetiti da, od osnutka ESB-a 1999. godine, nijedna država članica koja je Europskoj uniji pristupila nakon toga — a osobito nijedna iz srednje i istočne Europe — do danas nije bila zastupljena u Izvršnom odboru ESB-a. U tom bi smislu imenovanje kandidata kalibra gospodina Vujčića poslalo snažnu i pozitivnu institucionalnu poruku o jedinstvu i uključivosti europodručja. Stoga bih bio iznimno zahvalan kada bih mogao računati na Vašu potporu njegovoj kandidaturi."

Video