Plenković u Parizu nakon mimohoda ATJ Lučko: 'Hrvatska je bila upravo tamo gdje treba biti'

Na svečanom obilježavanju Dana Bastille u Parizu, koje je ove godine proteklo u znaku europske sigurnosti, potpore Ukrajini i posljednje vojne parade predsjednika Emmanuela Macrona u njegovu mandatu, među uzvanicima je bio i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Nakon završetka ceremonije, na kojoj su Elizejskim poljanama marširali i pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko, Plenković je odgovarao na pitanja novinara Večernjeg lista Tomislava Krasneca. Komentirao je pritom političke poruke koje su obilježile ovogodišnje obilježavanje francuskog nacionalnog praznika, budućnost Koalicije voljnih, rezoluciju o Bosni i Hercegovini te najavio svoj odlazak u Kijev na sastanak čelnika zemalja jugoistočne Europe i Ukrajine.

Kakvi su Vaši dojmovi nakon današnje vojne parade i koje biste izdvojili kao njezine najvažnije političke poruke?

– Održan je defile. 14. srpnja, francuski nacionalni dan. Vidjeli ste sudjelovanje brojnih državnika i predstavnika Oružanih snaga iz država članica Europske unije i NATO-a i onih koji su u Koaliciji voljnih. Što se tiče samog programa, bio je impresivan. Glavna tema je bila jačanje strateške autonomije Europe u pogledu obrambenih sposobnosti. Francuska, koja je jedina nuklearna sila od država članica Europske unije i jedina članica Vijeća sigurnosti UN-a, i u tom smislu sa svojim sposobnostima ima tu vodeću ulogu, stoga je ovaj današnji susret i jučerašnji sastanak, naravno, i neformalno druženje bilo vrlo korisno. Drago mi je da su sudjelovali predstavnici Antiterorističke jedinice Lučko, dakle naši policajci, jedna od postrojbi iz Domovinskog rata. Vidjeli ste da su bili među prvima koji su predstavljali strane oružane snage. Sve skupa mi djeluje kao jedan vrlo dobar i solidan dan, veliki dan za Francusku, ali lijepo je da je Hrvatska bila tu, upravo tamo gdje treba biti, i da su bili naši policajci.

Što je Vas najviše impresioniralo osim naših policajaca?

– Općenito, kad gledate s ove tribine koja je na Place de la Concorde, dakle na Trgu sloge, i cijeli taj Champs-Elysee, čitav defile, program, muzika, dinamika dolazaka, motorizirani dio programa, zračni program koji je bio posebno impresivan... Sve skupa to djeluje jako lijepo u dva i pol sata. Pokazali su zaista da znaju organizirati ovakve stvari na najvišoj razini.

Predsjednik Srbije jučer je nakon večere u Elizejskoj palači rekao da je s Vama razgovarao dugo.

– Pa dobro, dugo... Bili smo relativno blizu na večeri on, Rutte, Luc Frieden, češki premijer, malteški premijer i ja. I bio je to jedan normalan razgovor. O nizu tema.

Npr. o naoružavanju?

– To su bile neformalne. Ne...

Vidite li Vi u perspektivi Koaliciju voljnih kao labavi savez koji bi mogao doći u pitanje nakon odlaska predsjednika Macrona ili mislite da je to nešto što neki smatraju europski NATO-om, odnosno početkom europskog NATO-a?

– Mislim da su svoju privrženost NATO-u svi ponovno potvrdili prošle godine u Haagu i ove godine u Ankari. Ovdje je riječ o zemljama koje vide rusku agresiju na Ukrajinu kao veliki strateški problem europske sigurnosti. Smatraju da je u ovim okolnostima dobro napraviti određena sigurnosna jamstva za Ukrajinu i to je cijeli smisao. Ne da bude nekakva ofenzivna snaga, nego u varijanti da se dogodi mir, da se dogodi primirje, da ta situacija bude stabilna, da pomognu Ukrajini čuvati taj mir. To je cijeli smisao ove inicijative. Pa rekao sam jučer. Dakle, bit će uskoro jedna velika vježba koja će biti i na kopnu i na moru i u zraku. Vježba onih koji participiraju u vojnom segmentu Koalicije voljnih. I to je dobro za europsku sigurnost. Tu nema nikakve dileme. Nitko od ovih ljudi nije došao bez da ima analitičke podloge, i vojne, i obavještajne, i političke. I ljudi rade ono što misle da je dobro za europsku sigurnost. To je cijeli smisao.

Kad je Domovinski pokret predlagao rezoluciju o BiH, niste bili oduševljeni. Što je sad ipak prevagnulo da dođe do rezolucije? Tada ste govorili da nije baš najbolji tajming zbog izbora.

– Ovakav sadržaj rezolucije je, mislim, sasvim korektan. On de facto rezimira cijelu političku poziciju Vlade, HDZ-a, sve ove godine, Hrvata u Bosni i Hercegovini. Sada je ta rezolucija takva da je po meni sasvim okej i mislim da su naši pregovarači, razgovarajući s ljudima iz DP-a, došli do teksta koji je potpuno prihvatljiv. Tu nema u načelu ništa novoga u odnosu na ono što ja ili moji kolege u Saboru, ili ministar, ili predstavnici HDZ-a BiH, ili HNS-a ne govore već godinama. Dakle, to je ta stalna i vrlo jasna pozicija: jačanje položaja Hrvata, ravnopravnosti, izmjene izbornog zakona na način da Hrvati biraju svog predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, i to je cijela priča. Hoće li to biti specifična izborna jedinica, hoće li biti neka druga metoda koja će dovesti do toga da se izabere onaj koji legitimno predstavlja Hrvate za razliku od sada, to je podredno. Bitno je doći do tog rezultata i ja mislim da je nakon onoliko pokušaja u Neumu prije nekoliko godina nama, koji smo bili upoznati sa svim detaljima, ovo još jedan doprinos na tom tragu.

Možete li najaviti kuda idete odavde ili ne?

– Možemo. Idemo u Ukrajinu. Sutra je u Kijevu sastanak zemalja jugoistoka Europe s Ukrajinom. Dakle, sad idemo praktički iz Pariza, praktički za kojih sat vremena, nakon užeg kabineta koji ćemo imati sada u videoformatu. I bit ćemo tamo sutra i razgovarati o daljnjoj podršci u Ukrajini. To je važno. To je sastanak, sjećate se, koji je bio u Dubrovniku prije godinu i pol dana. Bili smo domaćin sastanka.

Ide li Vučić na taj isti sastanak?

– Mislim da da. Stalno se za njega zanimate. Kao da je naš...

Jer ste Vi u drugom redu... U hrvatskim medijima dosta se komentirao raspored sjedenja na svečanoj tribini. Kako to komentirate?

– I to je tema u Hrvatskoj? Pa postoji nekakav preseans. Ljudi koji su bili predsjednici u prvom redu i zemlje E3, a E3 su Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina. Ovo drugo je bilo po preseansu u redu odmah iza njih. Čudo je interes. Čudo.