Hrvatska će u idućoj financijskoj perspektivi u proračun EU-a godišnje u prosjeku uplaćivati 1,5 milijardi eura, što je pokazatelj koliko je "osnažena, jača i veća", poručio je u petak predsjednik Vlade Andrej Plenković. "Kako rastemo, tako i naš doprinos ide gore i zato je cijeli pristup pametnom, inteligentnom, svrhovitom korištenju europskih sredstava itekako važan kao dodatna poluga naših politika ravnomjernog regionalnog razvoja, poljoprivrede i svih ostalih sektorskih ulaganja", rekao je Plenković na otvaranju konferencije "Gospodarski dijalog: Investicije, inovacije i industrija", koju je organiziralo Ministarstvo gospodarstva.
Kazao je da je podatak o budućim uplatama u europski proračun bitan za percepciju gdje je Hrvatska danas u odnosu na razdoblje prije desetak godina. Tako je 2016. godine godišnja uplata Hrvatske u proračun EU-a iznosila nešto više od 500 milijuna eura, dok ove godine to iznosi 900 milijuna eura. Iznos uplata od 1,5 milijardi eura između 2028. i 2034. godine temelji se na trenutnim izračunima, ali prije svega činjenici razvoja Hrvatske koji se u međuvremenu dogodio. Tako je 2016. bila na 61-62 posto prosjeka EU-a po kriteriju BDP-a po stanovniku, dok bi na kraju ove godine taj prosjek trebao iznositi 78 posto.
Gledano u apsolutnim iznosima, BDP Hrvatske je tada iznosio 47 milijardi eura, dok će na kraju 2025. iznositi oko 93 milijarde eura, napomenuo je Plenković. Svi mogući kapaciteti na raspolaganju za pregovore o novom VFO-u Poručio je da će se za nove pregovore o Višegodišnjom financijskom okviru (VFO) EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine na raspolaganje staviti svi "mogući kapaciteti hrvatskih resora, Vlade i diplomatske mreže".
Podsjetio je da je Europska komisija ljetos iznijela prijedlog novog višegodišnjeg europskog proračuna od 2.000 milijardi eura, što je nikad veći iznos. Razlika u vremenu koje će uslijediti i trenutne situacije je u tome, rekao je Plenković, što neće biti novog instrumenta Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), no prema trenutnim procjenama, kada je o europskim izvorima riječ, Hrvatska bi na raspolaganju trebala imati oko pet milijardi eura više nego što ima u aktualnoj financijskoj perspektivi 2021-2027.
Pritom je poručio i da treba otkloniti lažne teze i mantre o tome da će Hrvatskoj "presušiti" europska sredstva, a koje pojedinci plasiraju iz politikanskih razloga. Podsjetimo, prvotno se govorilo da predložena nacionalna alokacija za Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje iznosi 16,8 milijardi eura, dok je na prošloj sjednici Vlade Plenković iznio podatak o oko 19 milijardi eura.
Gospodarstvenicima je poručio da se u "isprepletenim" krizama s kojima je Hrvatska bila suočena u proteklih 5-6 godina pokazalo da kada svi dionici odrade svoj dio posla može sačuvati socijalna kohezija te spriječiti otpuštanja. Pritom je podsjetio i na Vladine intervencije u vidu subvencioniranja cijena energenata za gospodarstvo, građane i institucije, potpore privatnim tvrtkama za isplate plaća radnicima tijekom koronakrize, kao i na porezna rasterećenja.
"Da nije bilo vas u gospodarstvu, teško da bi takvog uspjeha bilo. Prošli smo kroz krizu zajedno i među nekoliko smo članica EU-a i eurozone koje proteklih godina imaju najvišu stopu gospodarskog rasta", poručio je Plenković. Apostrofirao je i kontinuirano vođenje računa o odgovornom upravljanju javnim financijama, dosezanje A razine kreditnog rejtinga po sve tri svjetske kreditne agencije, što u svojoj ukupnosti gospodarstvenicima pruža bolji položaj, kako za nova zapošljavanja, rast izvoza, tako i istraživanja, razvoj i inovacije.
Za to koriste i sredstva iz mehanizama za koje ministarstva raspisuju natječaje, kao što je i IRI 3, kojim je gospodarstvenicima ukupno na raspolaganju 191,2 milijuna eura bespovratnih sredstava, pri čemu je na današnjoj konferenciji dodijeljeno prvih 16 odluka o financiranju.
Rekao je i da se trenutno radi na novoj industrijskoj strategiji, "ključnom" dokumentu koji Vlada kani objaviti u prvome kvartalu iduće godine. Istaknuo je da u hrvatskoj industriji trenutno radi 245.000 ljudi, od toga njih 227 tisuća u prerađivačkoj, a podaci govore, kazao je Plenković, da je produktivnost porasla za gotovo pet posto.
Istaknuo je i da je u Hrvatskoj trenutno oko 1,75 milijuna zaposlenih, a nezaposlenih oko 75 tisuća, što su, kazao je, nezamislive brojke u odnosu na prije desetak godina i početak prvog mandata Vlade kojoj je na čelu. U Hrvatskoj danas tako radi oko 320 tisuća ljudi više nego tada, pri čemu su rasle i plaće, što je izrazito bitno za ekonomski i socijalni standard građana, rekao je Plenković.
Podsjetio je i na članstva u Schengenu te eurozoni, dok još predstoji ulazak u OECD. Plenković se ovog tjedna u Parizu sastao s glavnim tajnikom OECD-a Mathiasom Cormannom, koji će 30. siječnja iduće godine doći sa svojim timom u Hrvatsku te prezentirati II. Ekonomski pregled Republike Hrvatske, koji je obvezan preduvjet za pristupanje OECD-u i predstavlja posljednji korak Hrvatske na putu prema članstvu.
"To je svojevrsni završni pečat na proces pristupanja i u ovu organizaciju, koja će potvrditi status Hrvatske kao jedne od 40-ak najnaprednijih i najuspješnijih gospodarstava svijeta", istaknuo je predsjednik hrvatske Vlade. Između ostalog, Plenković je kazao da poprilično složen globalni kontekst nameće obavezu svima, pa tako i Hrvatskoj, većih ulaganja u obrambeni sektor, što je također prilika za kompanije iz tog sektora. Također, naglasio je i važnost energetike, sektora "ključnog u godinama krize".