Kolumna

Plaćamo li bankarima sindrom karpalnog tunela?

Foto: Dalibor Urukalovic/PD/PIXSELL
Plaćamo li bankarima sindrom karpalnog tunela?
28.11.2018.
u 08:00
U bankama će proraditi fini mehanizmi tržišta i zdravije konkurencije, tvrdi guverner HNB-a
Pogledaj originalni članak

Svatko tko je pomislio da će, nakon slavodobitnog HNB-ova predstavljanja usporedbe cijena bankarskih naknada, znati koliko će platiti za pomak ruke bankarskog službenika kad pritisne mišem na ikonu “ispis” ili “prijenos” ili im doda obrazac da ispuni svoju suglasnost za korištenje osobnih podataka kako bi im izdao karticu ili ugovorio novu uslugu, u gadnoj je zabludi!

Novost je samo da će cijenu usluge znati, odnosno da će se iste stvari zvati istim imenom, ali ovo još nikako ne znači da će supervizor staviti i – pravu stvar na pravo mjesto. A stavio bi, kad bi pritisnuo financijske institucije da definiraju što stoji iza cijene svake usluge koju naplaćuju: vođenja računa, izdavanja kartice, transakcija u internetskom i mobilnom bankarstvu, trajnog naloga...

Iako se i kod kamata cijelu vječnost čekalo da se definira bar promjenjivi dio (fiksni je dio kamate još u sivoj zoni subjektivne percepcije cijene rizika), klijenti se tu mogu uhvatiti za neki vidljivi parametar, doduše kretanje neke druge referentne kamate – euribora ili nacionalne referentne stope.

Guverner na upit o definiranju realnih podloga za cijene odvraća da svaka pekarnica može sama odrediti cijenu kruha, a da kupac neće ići tamo gdje mu ga naplaćuju više nego na drugom mjestu. Pa će tako i u bankama proraditi fini mehanizmi tržišta, zdravije konkurencije koju će donijeti ovaj HNB-ov alat. Kojeg, čisto da se zna, ne bi ni bilo da EU nije donijela Direktivu o usporedivosti naknada – koju središnja banka samo provodi.

No, iako o tome ne razmišljamo dok kupujemo brioše i kifle, imamo neku maglovitu percepciju da je iza svakog griza plaćeno neko brašno ili pšenica, struja krušne peći i noćni rad pekara.

A kad ćemo znati koliko stoji cijena umorne ruke bankarskog službenika koji je, možda, dok pritišće tipku miša zaradio i sindrom karpalnog tunela? Vjerojatno kad neko drugo supranacionalno tijelo donese odluku, direktivu ili smjernicu.

U međuvremenu nema jamstva da se bankari međusobno neće dogovarati i o tome koliko ih stoje ti “karpalni tuneli”, što bi, poručuje guverner, trebala rješavati “antitrust” agencija. Da, poznata je po proaktivnosti.     

POGLEDAJTE VIDEO: Mrak-Taritaš o Amsterdamskoj koaliciji, Bandiću , zagrebačkom proračunu...

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

OK
Omladinac koji to nije
11:34 28.11.2018.

Svakom njegovu placu u firmi na blagajni.

NE
neboiznadzagreba
00:34 29.11.2018.

Bankarima plaćamo što zažele, nisu oni bilo tko, a neka i plaćamo, nitko se ni ne buni.