Posljednjih pet godina 44-godišnjem M.G. (podaci poznati redakciji) život se pretvorio u pakao zbog neobjašnjivih bolova u različitim dijelovima tijela, a kojima niz liječnika nije mogao otkriti uzrok. Tijekom pet godina popio je ekstremne količine analgetika, obitelj je potrošila nekoliko tisuća eura na fizikalne terapije i razne vitamine, a njemu se stanje samo pogoršavalo. Sve dok prije nekoliko tjedana nije otkriveno da je uzrok teškom stanju koje je zdravog muškarca dovelo do ruba invaliditeta – krpelj!
– Sve je počelo u proljeće 2021. s bolovima u mišićima noge. Osjećao sam umor kao da imam gripu i temperaturu. Kako je to bilo vrijeme pandemije, a COVID-19 sam dvaput prebolio, tumačio sam to postcovidom, pa i posljedicama noćnog rada – priča nam M.G. Godinu dana kasnije, u šetnji sa suprugom, odjednom je počeo halucinirati. – Vidio je ljude kojih tamo uopće nije bilo, a lijeva ruka i lice čudno su mu se objesili, kao da ga je pogodio moždani udar. Smjesta sam ga odvezla u bolnicu. Dobio je infuziju, ali svi su mu nalazi bili uredni. Opet je to pripisano kroničnom umoru – nastavlja njegova supruga A.G. i dodaje:
– Ni danas se uopće ne sjeća tog dana. Opći umor se nastavio pa je M.G. uzimao hrpu vitamina za podizanje imuniteta. A onda su se javili bolovi u leđima, zbog kojih se posljednjih godinu dana nije mogao sagnuti i sve je vrijeme na bolovanju. 'Blokada' nije pomogla. Situacija je bila strašna za cijelu obitelj, sve je bilo podređeno toj boli i život im se svima vrtio oko nje.
– Bili smo kod neurologa, neurokirurga, mjesec dana odlazio je u ambulantu za liječenje boli, bio je kod ortopeda, što privatnih, što u bolnici, kao i na fizikalnoj terapiji... On, doduše, ima protruziju diska, ali nalaz nije bio toliko loš da bi ga zbog nje slali na operaciju. Bio je i kod psihijatra. Znao je teturati kao da je pijan, a da kap alkohola nije popio. Oči su mu izgledale čudno, nije sličio na sebe... Javljalo bi mu se neko trzanje u nozi, a onda bi noga odjednom propala, pao je i ozlijedio rame. Bol je potom prešla na koljeno, šetala je po tijelu – sa suzama u očima prisjeća se supruga.
Posljednjih šest mjeseci, iznuren višegodišnjom patnjom, psihički je bio jako loše. Stanje se pogoršavalo, svaki tjedan javljali su se neki novi simptomi, no krvni nalazi pokazivali tek malo povišene leukocite i CRP, a magnet mozga bio je uredan. Jednom se uslijed stravičnih bolova u leđima na hitnoj nije mogao pomaknuti iz položaja fetusa. Očajni supružnici iz svog su grada u unutrašnjosti otišli pomoć potražiti u Zagreb, na Rebro, posljednje nade položivši u operaciju kralježnice. Međutim, neurokirurg je kazao: "Vama nešto jest, ali kralježnica nije. Možda je pucanj u prazno, ali testirajte se na boreliozu." Test je bio pozitivan, boreliozom ga je zarazio krpelj. M.G. je nakon nalaza dobio antibiotsku terapiju i već u prvom tjednu terapije pogoršanje se zaustavilo. Raščistila mu se "magla" u glavi, nema više onog čudnog pogleda. Oporavak će biti dugotrajan, rekli su mu, ali najgore je prošlo.
– Nismo mogli vjerovati! Ne krivim nikoga, bio je to splet nesretnih okolnosti: vrijeme korone, radio sam stalno noćne smjene, a iako sam se čak i sjećao da me krpelj ugrizao dok sam orezivao grmlje oko kuće, nisam to povezao jer nakon što sam ga izvadio, na mjestu uboda nije se pojavilo ono karakteristično crvenilo koje bi upozoravalo na uzbunu. Osim toga, prošlo je više tjedana od ugriza krpelja do prvih simptoma. Odrastao sam na selu i krpelj me je sto puta ugrizao, no očito je ovog puta bio zaražen. Ne možemo znati jesu li svi ti simptomi bili vezani isključivo za boreliozu, ali većina ih je slična simptomima te bolesti. Znat će se pouzdano nakon terapije, za koju su liječnici rekli da je duga bitka – kaže M.G.
Pacijenti lutaju
Boreliozu ili lajmsku bolest uzrokuje bakterija Borrelia burgdorferi koju na čovjeka najčešće prenosi tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), rasprostranjen u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Borelioza i krpeljni meningoencefalitis najčešće su bolesti koje mogu prenijeti krpelji u Hrvatskoj.
Epidemiolozi HZJZ-a opisuju simptome borelioze: umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži. U roku dva do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi u promjeru većem od 5 cm, koji može trajati i nekoliko tjedana, s blijedom sredinom. U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom liječniku.
Lajmska bolest liječi se antibioticima, što je iznimno važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s nizom posljedica. – Svaka faza borelioze može se liječiti antibioticima i to je uglavnom uspješno liječenje, a tegobe postlajmske bolesti mogu trajati dulje, no one su vrlo rijetke – kaže dr. Marko Kutleša, infektolog Klinike za infektologiju "Dr. Fran Mihaljević". Ističe i da nalaz često može biti lažno pozitivan pa ga treba znati tumačiti, stoga u kasnijim fazama bolesti treba ići u infektološku ambulantu.
Ne izliječi li se u ranom stadiju, kasni oblici lajmske bolesti ili borelioze javljaju se nakon četiri mjeseca pa čak i godinama kasnije. Uz mogućnost pojave simptoma iz ranijih faza, javlja se niz drugih simptoma centralnog i perifernog živčanog sustava, a mogući su i ozbiljni psihijatrijski simptomi (napadaji panike, dezorijentacija, halucinacije, impulzivno nasilje, manično ili opsesivno ponašanje, paranoja, shizofreniji slična stanja, suicidalne težnje, demencija i drugi simptomi), promjene na očima, koži, srcu i krvnim žilama, zglobovima, jetri, plućima, mišićima, želucu i crijevima.
– Kad se ubod krpelja rano otkrije i pojave se karakteristični koncentrični krugovi oko mjesta uboda, mi to lako riješimo antibioticima. Međutim, borelioza je često neprepoznata upravo ako izostane taj crveni 'prsten' oko uboda, a simptomi nalikuju gripi ili virozi. Pacijenti s kasnijim posljedicama zato nerijetko lutaju od neurologa do psihijatra pa završe kod infektologa. Zato je važno pregledati se nakon boravka u prirodi, posebno vlasište, vrat, iza uha, potkoljenice, ispod ruke, na pregibima gdje je koža mekša. Preventivno je dobro upotrijebiti repelent koji ih odbija, a osobe koje se bave poljoprivredom, planinare i općenito puno vremena borave u prirodi trebale bi se cijepiti – napominje obiteljska liječnica dr. Zrinka Huđek Leskovar.
Pet godina nisu uspjeli postaviti točnu dijagnozu?