Pakao sjevernokorejskih vojnika zarobljenih u Ukrajini: 'Nemojte nas izručiti, nećemo preživjeti povratak'

Prošlo je više od godinu dana otkako su ukrajinske snage zarobile dvojicu sjevernokorejskih vojnika u ruskoj Kurskoj oblasti, ali sudbina ta dva muškarca još uvijek je neizvjesna. Aktivisti optužuju vladu Južne Koreje da odugovlači. Zarobljeni vojnici zatražili su da ne budu vraćeni u Sjevernu, nego u Južnu Koreju. Na sjeveru bi mogli biti kažnjeni zato što su dopustili da budu zarobljeni živi, piše DW.

„Neću preživjeti povratak. Svi ostali su se raznijeli. Ja sam zakazao“, rekao je jedan od vojnika za južnokorejski list Hankook Ilbo. Ujedinjeni narodi također su se uključili u rješavanje ovog pitanja. Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava u Sjevernoj Koreji rekao je u veljači da Ukrajina treba poštovati međunarodni protokol i ne slati ratne zarobljenike na mjesto gdje bi mogli biti mučeni.

„Bio bih zahvalan Južnoj Koreji kada bi me primili. Ako ne, ništa ne mogu učiniti“, citirao je list jednog od vojnika. Zarobljenici bi u Sjevernoj Koreji vjerojatno bili smatrani izdajnicima. Aktivisti i sjevernokorejski disidenti rekli su za DW da sjevernokorejska vojna doktrina izričito zabranjuje predaju vojnika.

„Režim je svojim vojnicima rekao da počine samoubojstvo ako im zaprijeti zarobljavanje u Ukrajini", rekla je za DW Kim Eujin, koja je kao tinejdžerica pobjegla iz Sjeverne Koreje 1990-ih. „Ta dvojica muškaraca nisu slijedila te naredbe“, dodala je Kim, „i nisu se ubili — čak i ako su pokušali.“ „Ne znamo kako će režim reagirati na vojnike koji nisu izvršili naredbu da se ubiju umjesto da budu zarobljeni, jer se to nikada prije nije dogodilo“, rekla je Kim.

„Ali pretpostavljam da će ih smatrati izdajnicima“, dodala je. „I to neće biti samo oni: njihove obitelji također će biti kažnjene.“ U intervjuima su muškarci rekli da se nisu bojali borbe u Ukrajini, ali su znali da bi zarobljavanje moglo donijeti teškoće njihovim obiteljima zbog doktrine Pjongjanga: „Odmetnik znači kaznu za tri generacije."

Pogled u povijest pokazuje da su tijekom i nakon Korejskog rata vraćeni ratni zarobljenici navodno bili izloženi prisilnom radu i klasificirani kao neprijateljski elementi“, kaže Peter Oh iz organizacije Free Korean Association, koja pomaže sjevernokorejskim izbjeglicama u Sjedinjenim Državama. „Ti se pritvorenici vjerojatno boje sličnih posljedica ako se vrate“, rekao je Oh.

„Moguće su i posljedice za njihove obitelji“, dodao je. „No sjevernokorejska vlada možda će nastojati izbjeći ekstremne mjere kako bi izbjegla međunarodnu istragu.“ Prema članku 3. južnokorejskog ustava, Sjevernokorejci se i dalje smatraju građanima Juga i prema tome imaju pravo živjeti u Južnoj Koreji.

Međutim, više od godinu dana nakon zarobljavanja dvojice vojnika, vlada Južne Koreje ne čini se osobito spremnom prihvatiti te ratne zarobljenike. „Odgoda je posljedica složenih međunarodnih pravnih i diplomatskih odnosa i prepreka koje uključuju Ukrajinu, Rusiju, Sjevernu Koreju i Južnu Koreju“, pojašnjava Oh. „Iako je južnokorejska vlada iskazala opći interes, nije poduzela izravne korake, vjerojatno zbog osjetljivih geopolitičkih implikacija“, dodao je taj stručnjak.

Trenutačno se čini da južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung želi poboljšati odnose s Pjongjangom. Ustav Južne Koreje također uključuje članak 4., koji se usredotočuje na „mirne odnose sa Sjeverom“, kaže Oh i dodaje: „Naš je stav da, bez obzira na tumačenje ustava, vojnici imaju pravo tražiti azil u Južnoj Koreji ili trećoj zemlji, prema vlastitoj slobodnoj volji.“

Korejski institut za nacionalno ujedinjenje objavio je 9. veljače izvještaj u kojem se navodi da je „izravna komunikacija između čelnika Južne Koreje i Ukrajine ključna“ za prevladavanje zastoja. Bez postizanja dogovora, Ukrajina bi mogla biti obvezna predati muškarce Rusiji. Sjeverna Koreja još se nije javno oglasila o dvojici ratnih zarobljenika u Ukrajini, iako je moguće da su pregovori vođeni iza zatvorenih vrata.

Prebjegla Kim Eujin tvrdi da ništa ne sprječava Ukrajinu da oslobodi muškarce te da ne postoji „ništa u međunarodnom pravu“ što bi im zabranilo putovanje u Južnu Koreju. „Stalno govore da je to ‘komplicirano pitanje’, ali ne mislim da se dovoljno trude“, rekla je Kim govoreći o vladi Južne Koreje.

„Predsjednik Lee, Ministarstvo za ujedinjenje i Ministarstvo vanjskih poslova čini se više brinu o tome da ne naljute Kim Jong Una nego da dovedu te muškarce u Južnu Koreju“, rekla je Kim i zaključila: „Da se radi samo o njihovim ljudskim pravima, već bi bili ovdje. Čini se kao da vlada Južne Koreje zapravo traži razloge da ih ne primi.“