Hoće li 2026. donijeti mir ili slom Ukrajine? Ovo su tri moguća scenarija

Situacija na frontu ključna je za daljnji tijek sukoba. Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Mar-a-Lagu, kao i raniji susret u Ovalnom uredu u kolovozu, naglasili su važnost vojne dinamike. Dok Rusija zadržava inicijativu, Ukrajina se bori s ograničenim resursima i sve većim pritiskom, ali i Moskva se suočava s izazovima. Njemački list WELT izdvojio je tri moguća scenarija za razvoj rata u 2026., uz pet ključnih čimbenika koji definiraju njegov tijek. Tijekom kolovoškog sastanka u Bijeloj kući, Zelenski je osporio ruske teritorijalne dobitke prikazane na metarskoj karti fronte pored Trumpova stola, dok je Trump istaknuo da Rusija kontrolira značajne dijelove Ukrajine, smatrajući je "znatno jačom". Rusija je preuzela inicijativu duž gotovo cijele fronte, napredujući mjesečno za 400-500 km², što je površina veća od grada Kölna. Ukrajinske snage sprečavaju velike proboje, ali ne mogu zaustaviti postupne gubitke. Ofenziva oko Kupjanska u prosincu pokazala je da Ukrajina još može izvoditi ograničene napade, no veće operacije smatraju se nerealnima. Ukrajina je preusmjerila fokus na zračnu kampanju, koristeći vlastite dugodometne dronove i ograničeni broj krstarećih projektila, poput britanskih Storm Shadow, za napade na vojne i gospodarske ciljeve u Rusiji. Nedavno je proširila operacije na more, ciljajući tankere ruske „sjene flote“ kako bi oslabila izvoz nafte kojim Rusija zaobilazi sankcije. Ovi napadi povećavaju gospodarski pritisak na Moskvu. Rusija, pak, intenzivira napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, kao u subotnjem napadu na Kijev, gdje su poginule najmanje dvije osobe, a milijun ljudi ostalo je bez struje.

Tri scenarija za 2026.

Nastavak iscrpljivanja. Ako se trenutačni trendovi nastave, Rusija bi mogla nastaviti postupno napredovanje dok Ukrajina ograničava gubitke, ali bez značajnih ofenziva. Nedostatak ljudstva i daljnji pritisak SAD-a mogli bi prisiliti Kijev na pregovore pod nepovoljnim uvjetima.

Povećani pritisak na Rusiju: Ako ukrajinski napadi na rusku infrastrukturu i sankcije oslabe Moskvu, a Europa poveća vojnu podršku, Ukrajina bi mogla stabilizirati frontu i ojačati pregovaračku poziciju.

Eskalacija ili prekid vatre: Odluka SAD-a o nastavku ili obustavi podrške ključna je. Bez američke pomoći, Ukrajina bi mogla biti prisiljena na ustupke, dok bi pojačana podrška mogla prisiliti Rusiju na pregovore. Alternativno, eskalacija napada s obje strane mogla bi produljiti sukob.

Sjedinjene Američke Države ostaju, kako je to formulirao austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Reisner, „odlučujući faktor“ za mir u Ukrajini. Trump zasad nastavlja pružati obavještajne i satelitske podatke, ključne za ukrajinske vojne sposobnosti, ali je prošle godine prijetio obustavom američke podrške. Zelenski je krajem studenog u obraćanju naciji upozorio da Ukrajina možda stoji pred izborom "izgubiti dostojanstvo ili riskirati gubitak najvažnijeg partnera", misleći na SAD. Trumpova administracija još uvijek dopušta europskim zemljama kupnju američkog oružja i projektila za Ukrajinu, čime sustavi poput protuzračnog Patriota, učinkovitog protiv najbržih ruskih raketa, ostaju operativni. Europa trenutačno ne može zamijeniti američke sposobnosti.

Jedan od najkritičnijih čimbenika za 2026. nedostatak je vojnika na ukrajinskoj fronti, prema analitičarima iz dva vodeća europska obavještajna servisa s kojima je WELT razgovarao. Vojni analitičar Gustav Gressel sažima situaciju: "Ruski gubici su visoki, ali ukrajinski nisu toliko manji da bi iscrpljivanje išlo u korist Ukrajine" Posebno zabrinjava porast dezerterstva. Prema podacima ukrajinskog glavnog tužiteljstva, mjesečno više od 10.000 vojnika neovlašteno napušta položaje. Iako je dio vojnika vraćen kroz program amnestije, europski obavještajni podaci upućuju na to da Ukrajina mjesečno gubi nekoliko tisuća vojnika neto, uzimajući u obzir regrutaciju, poginule, ranjene i dezertere. Nasuprot tome, Rusija, unatoč velikim gubicima, mjesečno regrutira više od 30.000 dobrovoljaca, motiviranih visokim isplatama i socijalnim naknadama, što joj omogućuje nadoknađivanje gubitaka i ograničeno jačanje snaga. Ako se ovaj trend nastavi, to ugrožava opstanak Ukrajine.

Gressel naglašava da je predviđanje tijeka rata sve teže zbog brze tehnološke, taktičke i operativne prilagodbe obiju strana. Novi uređaji, promjene u borbenim taktikama ili kombinacija postojećih sredstava mogu drastično promijeniti učinkovitost oružja u samo nekoliko mjeseci, posebice u ratu bespilotnim letjelicama. Obje strane sve više koriste sustave temeljene na umjetnoj inteligenciji, nove mjere elektroničkog ometanja i kopnene bespilotne letjelice (robote), posebice za lokalne napade i nadoknađivanje manjka ljudstva, što je ključno za Ukrajinu.

Preduvjet za ukrajinski opstanak jest da Europa održi visoku razinu isporuka oružja i produbi vojnu suradnju. Pitanje je sve više u industrijskoj skaliranosti, brzini i političkoj odlučnosti. Gressel ističe da se u Ukrajini trenutačno testiraju novi sustavi za obranu od dronova i kliznih bombi te za elektroničko ratovanje. Ključno je hoće li se ti sustavi brzo prenijeti u serijsku proizvodnju, idealno u Europi. "Od toga ovisi hoće li se omjer iscrpljivanja u Ukrajini popraviti ili pogoršati", rekao je Gressel.

Iako Rusija nije u financijskoj krizi, američke sankcije i ukrajinski napadi na energetsku infrastrukturu sve više opterećuju njezino gospodarstvo. Cijena glavne ruske vrste sirove nafte, Urals, pala je u prosincu ispod 30 eura po barelu. Analitičari vide priliku za povećanje pritiska na Moskvu. Bivši direktor CIA-e David Petraeus u studenom je za WELT izjavio da bi sljedeće godine ruskom socijalnom fondu moglo ponestati novca, otvarajući mogućnost da dodatne sankcije, posebice na dobavljače vojno-industrijskog kompleksa i kupce nafte i plina, oslabe rusku ratnu ekonomiju.

Rat u Ukrajini ostaje u pat-poziciji, s Rusijom koja napreduje, ali pod pritiskom sankcija, i Ukrajinom koja se bori s ograničenim resursima. Predstojeći pregovori u Mar-a-Lagu mogli bi definirati smjer sukoba, ali ključni čimbenici, od američke podrške do tehnoloških inovacija , odredit će hoće li 2026. donijeti mir, eskalaciju ili nastavak iscrpljivanja. 

Video: Reuters/PIXSELL